Subotica: Pozorišne premijere i pored krize
Subotički ansambl u jednoj od predstava sa repertoara

Rekordnih osam premijera

Subotica: Pozorišne premijere i pored krize

Subotičko Narodno pozorište uspjelo da bez sopstvene scene „izbaci“ osam premijera. Ljubica Ristovski: Predstave skromnije, radimo sa mlađim autorima

NARODNO pozorište u Subotici završava ovu sezonu sa, za naše prilike, rekordnih osam premijera! Rekordnih, jer su se pritisnuti opštom nemaštinom i smanjenim budžetom, njihove kolege zadovoljavale i sa dvije - tri nove predstave u cijeloj pozorišnoj godini, nalazeći opravdanje u nerazumijevanju nadležnih i otežanim okolnostima. Ipak, Subotičani su samo na jednoj sceni ( i to privremenoj, u nekadašnjem bioskopu „Jadran“) uspjeli kao i prethodnih godina da ostvare planirani repertoar, pa i odu korak dalje: zbog postignutih rezultata kao i ponuđenog programa za sedam narednih sezona, dodijeljen im je status institucije od nacionalnog značaja.

Status nam se zasada nije odrazio na budžet, ali nam je drago da je prepoznat naš kvalitet, specifičnost (jedino smo pozorište u Srbiji koje ima dva ansambla Drame, na srpskom i mađarskom jeziku), pa i napor da izvedemo broj premijera koje smo imali za svaku, pa i ovu sezonu - objašnjava upravnica Ljubica Ristovski, koja ovu kuću uspješno vodi već dvanaest godina. - Sredstva u potpunosti dobijamo od osnivača, Izvršnog vijeća Vojvodine i grada Subotice. To znači da koliko imamo para, toliko se i prostiremo! Sponzora u Subotici nema, sve naše predstave su u odnosu na beogradske skromno opremljene (a tako je bilo i ranije), dok repertoar zasnivamo na mlađim autorima: rediteljima, kostimografima, scenografima. Mi, nažalost, ne možemo da dovedemo nijednu glumačku ili rediteljsku zvijezdu iz Beograda.

Ipak, kako kaže upravnica, možda im se i zbog toga „desilo“ da jedna predstava kao što je „Čudo u Poskokovoj Dragi“ (u režiji mlade Snežane Trišić) sa uspjehom gostuje na mnogim festivalima, nedavno bude ispraćena ovacijama na zagrebačkim Danima satire, dobije poziv da tokom ljeta nastupi i na „Osječkom ljetu kulture“ i smederovskom festivalu „Tvrđava teatar“.

- Isključivo se finansiramo iz budžeta, a prihod s blagajne nam služi za tekuće troškove i isplaćivanje honorara. Evo kako to izgleda u praksi: za četiri manje predstave dobijamo od Grada po 180.000 dinara, što znači da od tog novca opremamo sve - kostime, scenu, rekvizitu! Za druga četiri, ambicioznija projekta novac stiže od Pokrajine koja izdvaja 625.000 po premijeri. Naš repertoar iskuljučivo osmišljava umjetnički direktor prema potrebama pozorišta i ansambla, dakle, mi ne dozvoljavamo da nam reditelji nameću svoje predloge. Kad odredimo naslov, onda određujemo iz kojeg od ova dva budžeta ćemo prema njenim zahtjevima, opremiti predstavu. Dakle, nema nikakve filozofije. A možda je i to filozofija...

U subotičkom ansamblu je sedamnaest glumaca u srpskoj i osamnaest u mađarskoj Drami. Spoljni saradnici se angažuju samo po potrebi, pa su tako i dvoje afirmisanih mlađih umjetnika u srpskim pozorišnim okvirima (scenograf Marija Kalabić i reditelj Nikola Zavišić) kod njih - na plati.

- Naša zgrada je u rekonstrukciji i mi nemamo svoju scenu. Predstave izvodimo na pozornici bivšeg bioskopa „Jadran“, što znači da za svaki ansaml mjesec, praktično, traje samo petnaest dana. Imamo ukupno 23 predstave na repertoaru i igramo svaki dan u mjesecu. Sada, sa statusom „institucije od nacionalnog značaja“ ćemo moći da ubuduće konkurišemo i za sredstva Ministarstva kulture. Tako smo svojim rezultatima „zaslužili“ - treći izvor finansiranja.

(Izvor:Večernje novosti)