"Dok druge države pokreću sve poluge i brojne avione kako bi svoje državljane koji su 'nasukani' u inostranstvu ponovo doveli u domovinu, sa Balkana odjekuju sasvim drugačiji signali", piše list.

Ta poruka, na primjer u slučaju bosanskog ministarstva inostranih poslova, glasi "ostanite u državama u kojima se sada nalazite", ali slične poruke dolaze i iz ostalih zemalja regiona, piše Minhenski dnevnik.

"Svi ti gastarbajteri od čijih doznaka u domovini žive mnoge porodice i za čiji se povratak inače tako ofanzivno vrbuje, odjednom su nepoželjni i doživljavaju se kao teret", piše list.

U Srbiji, najvećoj zemlji Zapadnog Balkana sa najvećim brojem gastarbajtera, predsjednik Aleksandar Vučić je, navodi Zidojče cajtung, otišao i korak dalje.

"On povratnicima, koji su zbog krize sa koronavirusom izgubili radna mjesta, a time i pravo boravka u inostranstvu, direktno pripisuje krivicu za širenje pandemije", piše List dodajući Vučićevu optužbu da su "neki od povratnika znali da su inficirani" i da su došli u Srbiju "da se besplatno liječe".

Njemači dnevnik prenosi i tvrdnju predsjednika Srbije da je to što je dozvolila povratak svih svojih državljana, bila "jedina velika greška njegove vlade u sadašnjoj situaciji" i da "bez toga ne bi bilo ni četvrtine sadašnjih problema".

Zidojče cajtung ocjenjuje da su srpske vlasti "očigledno radi zastrašivanja" povratnika produžile karantin po prelasku granice sa 14 na 28 dana.

Njemački dnevnik konstatuje da na Zapadnom Balkanu "diskriminatorno djeluju i rigidne zabrane izlaska napolje u nekoliko država regiona, koje pogotovo pogađaju starije ljude".