Hodanje par minuta dnevno može da poboljša raspoloženje
Ilustracija

Jednostavna strategija za bolja osjećanja

Hodanje par minuta dnevno može da poboljša raspoloženje

Naučnici otkrili jednostavnu strategiju koja vam ne oduzima puno vremena, svega 12 minuta, a koju možete da uvrstite u svoje svakodnevne aktivnosti.

Istraživači su sproveli tri eksperimenta kako bi ispitali kako hodanje izaziva pozitivne emocije.

U prvom eksperimentu grupa studenata je išla u šetnju, dok je kontrolna grupa gledala video-zapis ili fotografije.Oni koji su hodali osjetili su jače pozitivne emocije - radost, polet i energičnost, dok su kontrolni ispitanici zabilježili pad koncentracije i lošije raspoloženje.

U drugom eksperimentu studenti su posle završene šetnje morali da napišu esej, što je zamišljeno kao dodatni pritisak. Ali, taj esej nije umanjio pozitivne prednosti hodanja. Raspoloženje studenata koji su šetali i dalje je bilo pozitivnije u odnosu na one koji to nisu radili. 

Treći eksperiment obuhvatio je studente koji su koristili traku za trčanje u zatvorenom prostoru, daleko od prirode. Čak i oni su zabilježili dobre rezultate, u odnosu na učesnike koji nisu hodali. Naravno, šetnja u prirodi može imati još bolje efekte, pokazalo je ranije istraživanje, objavljeno  2018. u časopisu “Environment and Behavior”. 

Još jedna studija istraživača sa Univerziteta Ajova otkrila je da hodanje i ljubaznost prema ljudima sa kojima se susrećemo takođe može da doprinese da se osjećamo srećnije, povezanije i manje ansiozno, uz veliku dozu empatije. 

“Šetanje i ljubaznost prema drugima povećava sreću i osjećaj društvene povezanosti “, kaže Daglas Džentl, profesor psihologije na Univerzitetu Ajova.

Studija objavljena u časopisu “Journal of Happiness Studies” testirala je prednosti tri tehnike koje su dizajnirane za smanjenje anksioznosti i povećanje sreće. To su: ljubav i ljubaznost, međusobna povezanost i silazno socijalno upoređivanje.

U ovoj studiji je takođe bila uključena i kontrolna grupa učenika koji su dobili uputstva da gledaju ljude i fokusiraju se na njihovu spoljašnost.

Od njih se tražilo da bilježe kakvu odjeću nose, kombinaciju boja, teksturu i šminku, kao i prateće detalje. 

Studenti iz svih grupa bili su anketirani prije i nakon šetnje kako bi se izmjerio nivo anksioznosti, sreće, stresa, empatije i povezanosti.

Istraživači su otkrili da su se oni koji su vježbali ljubaznost ili željeli drugima dobro, osjećali srećnije. Oni koji su vježbali tehniku ​​međusobnog povezivanja bili su više empatični i povezaniji od ostalih grupa. Oni koji su vježbali tehniku ​​socijalnog upoređivanja nisu pokazali nikakvu korist i bili su lošiji od svih drugih grupa. Dok su oni koji su se upoređivali sa lošijima, osjećali manje saosjećajno, brižno i povezano u odnosu na druge.

“U osnovi, silazno socijalno upoređivanje je konkurentska strategija, što znači da od nje ne možemo imati koristi, a takmičarski način razmišljanja povezan je sa stresom, anksioznošću i depresijom” kaže Daun Svit, koautor studije

“Vježbanje strategije ljubav i ljubaznost funkcioniše tako da smanjuje stres i povećava osjećaj sreće, empatije i osjećaj socijalne povezanosti”, kaže Lanmiao He, student psihologije koji je pomagao naučnicima u ovoj studiji. 

Izvor: Science alert

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.