Crna Gora kao dio svjetske kulture
Ilustracija

Svjetske umjetničke igre u Hrvatskoj

Crna Gora kao dio svjetske kulture

Hrvatska će od 29. juna do 10. jula biti domaćin Svjetskih umjetničkih igara (World Art Games). Prvi put u Zagrebu, Umagu, Vukovaru i Ludbergu, po uzoru na sportsku Olimpijadu, predstaviće se blizu 400 umjetnika u svim umjetničkim disciplinama, koji u formi nacionalnih reprezentacija dolaze iz više od 50 zemalja svijeta. Među njima je i Crna Gora, koju će predstavljati četiri umjetnika – slikari Miloš Miki Popović, Ratko Odalović, Abaz Dizdarević i književnik Pavle Goranović. Našu reprezentativn

Četvorica naših umjetnika otputovaće u Hrvatsku pod uslovom da im iz Vlade Crne Gore uplate obećani novac koji pokriva troškove njihovog puta i hotelskog smještaja, budući da je svaka reprezentacija u obavezi da sama finansira boravak na Igrama. To je za Pobjedu potvrdio Miloš Miki Popović. On je istakao da će crnogorski slikari na Igrama izložiti po dva rada, dok će pjesnik Pavle Goranović govoriti o svom stvaralaštvu i čitati poeziju.

Umjetnički turizam

Crnogorski likovni umjetnik Abaz Dizdarević potvrdio je za Pobjedu da će se na Svjetskim umjetničkim igrama predstaviti radovima iz posljednjih godina stvaralaštva. Ideju o organizovanju Igara on je okarakterisao kao dobar primjer spajanja umjetnosti i turizma, sa ciljem promocije kapaciteta i osobenosti jedne države. Umjetnički turizam, prema njegovim riječima, jedna je vrsta koncepta i najjačih svjetskih manifestacija, kao što su Venecijansko bijenale ili kaselska „Dokumenta“.

Pred ulazak u Evropu, Hrvati već rade na uspješnoj promociji Hrvatske. Dakle, nije tu toliko cilj promocija domaćih i gostujućih umjetnika, već promocija države Hrvatske. Prosto, u koraku su s vremenom. Kad vi ugostite iz svih zemalja svijeta makar po jednog umjetnika, on će biti idealan ambasador u svojoj državi i govoriti o vašoj zemlji i kulturi, bolje nego svi političari – kazao je Dizdarević.

Crnogorski slikar Ratko Odalović kazao je za Pobjedu da Svjetske umjetničke igre vidi kao veoma važne za umjetnike.

- Tek treba da vidimo kakvi će biti dometi i kako će se koncept dalje razvijati. Ovo je idealna šansa za širenje komunikacije, upoznavanje sa radovima umjetnika, upoznavanje sa drugim ljudima, kulturama. Ideja je vrlo zanimljiva i očekujem da će u predstojećim godinama da zaživi još ozbiljnije – kazao je Odalović.

On prednost vidi i u činjenici da će se među umjetnicima pojaviti i neka veoma poznata imena.

- To su sve detalji koji daju za pravo da se pretpostavi da će se Igre razviti u jednu ozbiljnu priču – kazao je Odalović.

Šansa za afirmaciju

Crnogorski književnik Pavle Goranović istakao je za Pobjedu da je veoma važna internacionalna promocija crnogorske kulture.

I ovu manifestaciju, dakle, vrijedi iskoristiti da se prezentuju naša dostignuća u različitim umjetničkim formama – kazao je Goranović.

On napominje da je naša kultura, posebno književnost, često nepoznanica i u okruženju.

- Stoga mislim da je neophodno posvetiti se afirmaciji u međunarodnim okvirima. Ovo posebno zato što je kultura, uz sport, ključna poluga promocije Crne Gore. Vjerujem da na ovakvim i sličnim manifestacijama uvijek možemo imati reprezentativne učesnike. No, isto tako, neka to bude i poziv da se između sebe bolje razumijemo i bolje poznajemo. Valjda je prošlo vrijeme da se Crna Gora predstavlja mimo Crnogoraca. Izgleda da to moramo napomenuti – kako u Crnoj Gori, tako i izvan nje – kazao je Goranović.

Organizovanje ovakve manifestacije, prema njegovim riječima, svakako je „podsticaj za odgovarajuću prezentaciju – ne male kulture, nego kulture malobrojnog naroda, što se često, namjerno ili ne, pojmovno miješa.“

Ukoliko bude prilike, na Svjetskim umjetničkim igrama pokušaću da, zajedno s kolegama, promovišem sve ono što smatram univerzalnim dostignućima crnogorske kulturne scene – istakao je Goranović.

Svake druge godine

Moto ovogodišnjih Igara je „Hrvatska u EU, svijet u Hrvatsku“. Gradovi domaćini Igara su Zagreb, Vukovar, Umag i Ludberg, u kojima će se dnevno odvijati niz kulturnih događaja u muzejima, galerijama, pozorištima, koncertnim dvoranama i na otvorenim prostorima. Publika će vidjeti i izložbe slika, skulptura, keramike, nakita i fotografije, te prisustvovati književni susretima, raznovrsnim muzičko-scenskim nastupima i modnim revijama. Prvo izdanje Igara, koje će se održavati svake druge godine, neće biti takmičarskog već revijalnog karaktera, kako bi se u početku popularisala ideja manifestacije i privukao veći broj učesnika. Slikar i osnivač Svjetskih umjetničkih igara Piter Vejs pojasnio je za Pobjedu da će svečano otvaranje Igara biti priređeno 29. juna u Zagrebu, gdje će se okupiti umjetnici iz svih zemalja učesnica. Naredni dan se umjetnici sele u Umag, Ludberg i Vukovar, svako prema programu i rasporedu svog predstavljanja. Istog dana, 30. juna, gradovi domaćini upriličiće i posebno svečano otvaranje Igara. To će, prema riječima Pitera Vejsa, biti i doprinos proslavljanju prijema Hrvatske u Evropsku uniju, koji će će se dogoditi 1. jula ove godine.

Preko trnja do Igara

Logično je pomisliti da ovako masovan projekat zahtijeva velika finansijska i organizaciona ulaganja. Zato posebno čudi činjenica koju je slikar Piter Vejs otkrio za Pobjedu, da je finansijska podrška Igrama gotovo izostala. Olakšavajuća okolnost u organizaciji Igara je upravo obaveza svih nacionalnih reprezentacija da snose troškove puta i boravka u Hrvatskoj.

- Mi pokrivamo troškove osiguranja, prevoza, usluga galerija i dvorana… kao i sve druge tehničko-organizacione stvari – kazao je Vejs.

Jedan od problema i je medijska prezentacija. Ali, samo u Hrvatskoj.

- O nama se piše u Novom Zelandu, o Igrama izvještavaju na meksičkoj i čilenaskoj televiziji… Malezija dolazi sa posebnom televizijskom ekipom koja će snimiti čitav tok Igara, a planiraju da dovedu i svog ministra kulture koji bi lobirao da upravo Malezija bude domaćin sljedećih Igara. Meksikanci dolaze sa svojom televizijom, jer su i oni zainteresovani da naredne Igre budu u Meksiku. Svuda u svijetu su osvanuli plakati i najave Igara, a najmanje u Hrvatskoj. Zašto je to tako, moramo pitati institucije i političare, jer izgleda da se oni bave sami sobom – kazao je Vejs.

Problem medijske prezentacije rješavaju tako što su otvorili fejsbuk stranicu i objavili nekoliko video spotova na jutjubu.

- Mi imamo problem probiti se u medije. U biti nas je premalo, zaokupirani smo logistikom i operativom da bi se mogli time ozbiljnije posvetiti. Možda iz tog razloga imamo veću medijsku prisutnost u Čileu, Meksiku, Maleziji i svuda okolo, nego u Hrvatskoj… – kazao je Vejs.

Preveliki projekat

Kada je organizaconi tim Svjetskih umjetničkih igara 2010. počeo promociju manifestacije imali su podršku hrvatskog Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta, kao i Ministarstva turizma.

- Pokroviteljstva navedenih ministarstava dobili smo prije tri godine, a od tada su se mijenjale i Vlade i ministarstva… Mi ih više nismo kontaktirali, jer smo se posvetili operativnoj organizaciji Igara i širenju naše mreže po svijetu. Konkretno, niti jedno ministarstvo Hrvatske nije pokrovitelj Igara – kazao je Vejs.

Državni konkursi im takođe nijesu bili naklonjeni. Vejs to obrazlaže činjenicom da su na svim konkursima na koje su se prijavili, ocijenjeni kao „preveliki projekat“.

- Svi natječaji Ministarstva turizma ili Ministarstva kulture su postavljeni tako da bi bilo bolje da smo mi neko pjevačko društvo koje treba novac da bi otišlo, recimo, nastupiti u Crnoj Gori. Ali, mi smo izvan svih gabarita i jednostavno se ne uklapamo u natječaje. Konkurirali smo, ali smo odbijeni, jer ne znaju kud da nas stave. S druge strane, nacionalni odbori koji šalju umjetnike su našli svoje sponzore. Recimo, Karlos Lim je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i on će finansirati meksičku reprezentaciju – kazao je Vejs.

Crnogorci pri vrhu

Manjak novca u državnim institucijama i nespremnost sponzora da finansiraju kulturu, izgleda da su bili presudni u odluci da jedan broj zemalja kandiduje mali broj umjetnika. Primjera radi, Malezija će ove godine doći sa 120 umjetnika, dok će susjedna Makedonija poslati samo jednog slikara. Što se tiče ostalih bivših jugoslovenskih republika, iz Srbije će nastupiti tri umjetnika (slikar, fotograf i glumica koja će izvesti monodramu); iz Bosne i Hercegovine takođe tri umjetnika (dva slikara i fotograf); iz Slovenije dva stvaraoca (slikarka i fotografkinja), dok će sa Kosova doći dva slikara. Piter Vejs je objasnio da će „Hrvatska kao goste u programu imati 18 umjetnika i veliki broj onih iz gradova domaćina.“ Sudeći prema ovoj statistici, Hrvatska i Crna Gora imaće najbrojnije reprezentacije od zemalja u regionu.

Ministarstvo kulture: Nije bilo osnova za podršku projektu

Povodom učešća Crne Gore na Svjetskim umjetničkim igrama, redakcija Pobjede je uputila dopis i Ministarstvu kulture Crne Gore u kojem je traženo da nam odgovore da li su imali bilo kakav zvaničan ili nezvaničan susret za osnivačima Igara, kao i sa predsjednikom NVO Svjetske umjetničke igre u Crnoj Gori Milošem Mikijem Popovićem. Generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Dragica Milić odgovorila je da Ministarstvo nije dobilo nikakav zvaničan poziv od Svjetskih umjetničkih igara da se uključi u program ove manifestacije

- Mi smo posredstvom drugih državnim organa, u februaru ove godine dobili jedan zahtjev Nacionalnog odbora Crne Gore i njegovog predsjednika Miloša Popovića, u kojem elaborira ideju Igara, sa posebnim akcentom na jedan od budućih projekata – umjetničko selo nedaleko od Vukovara i potrebu da se finansira učešće crnogorske „reprezentacije“ – kazala je Milić.

Stjepan Mesić hrvatski promoter Igara

Jedan od promotera Svjetskih umjetničkih igara je i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji će u ulozi počasnog člana Nacionalnog odbora Hrvatske svojim imenom i konkretnim akcijama uvećavati ugled manifestacije. Tim povodom Mesić je, prema riječima osnivača Svjetskih umjetničkih igara Pitera Vejsa, pisao i crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću sa molbom da pomogne učešće Crne Gore u programu manifestacije.

- Svaka država je mogla pozvati bilo koga u svoj Nacionalni odbor, kako bi ta osoba svojim imenom promovirala i pomogla ugledu Odbora. Zamisao je i da Stjepan Mesić pozove niz bivših predsjednika država iz svijeta u počasno članstvo. To bi svakako znatno pomoglo prepoznavanje projekta. Na tome će se raditi poslije završetka Igara i na slijedećoj godišnjoj konferenciji – kazao je Vejs.

(Izvor:Pobjeda)