U nosu se nalazi čitav niz mikroorganizama, baš kao i u ostatak tijela. Različite vrste "dobrih“ ili "loših“ bakterija specifičnih za nosnu šupljinu mogu da vas zaštite od određenih zdravstvenih problema ili da vas izlože većem riziku, prenosi SinenceAlert.

Inspiracija za  novu studiju potekla je od majke jednog istraživača, koja je imala probleme sa glavoboljom i hroničnim rinosinusitisom, stanjem koje izaziva bol i oticanje u sinusima i nosnoj šupljini.

Ona je  isprobala mnogo različitih tretmana, ali nijedan nije uspio. Mikrobiolog Sara Lebir sa Univerziteta u Antverpenu u Belgiji smatra da je šteta što svojoj majci nije mogla da preporuči neke dobre bakterije ili probiotike za nos, jer to niko nikada nije proučavao.

Lebir i njen tim analizirali su bakterije iz nosa kod 100 zdravih dobrovoljaca i 225 ljudi sa hroničnim rinosinusitisom, karakterizujući ukupno 30 različitih porodica bakterija.

Posebno se izdvajala jedna porodica - laktobacili. Ove bakterije bile su obilnije u zdravoj grupi učesnika studije. čak i do 10 puta obilnije u nekim slučajevima.

Izgleda da je jedan specifični soj bakterije Lacticaseibacillus prilagođen životu u nosnoj šupljini, tako da je razvio jedinstvene gene za upravljanje visokim nivoom kiseonika u samoj šupljini, koristeći tanke cijevi nazvane fimbrije kako bi lakše prianjao.

Sljedeći problem za istraživače bio je testiranje da li prisustvo ovih laktobacila može biti vještački uvedeno kao probiotik,  nešto što se ne može lako učiniti pomoću životinjskog modela.

"Zapravo ne postoje pravi dobri životinjski modeli ili mehanički modeli koji bi proučavali interakciju bakterija iz nosa i humanog domaćina", kaže Lebir i dodaje:

Važno je istaći  da je u ovom izstaživanju uzeta u razmatranje relativno mala količina uzoraka, što znači da je prerano da se stvar generalizuje, a mi sigurno ne bismo preporučili stavljanje probiotičkog jogurta u nos.

Rečeno je da studija pokazuje dovoljno dokaza da mikrobiomi u nosnoj šupljini mogu da utiču na naše zdravlje, baš kao što je to slučaj sa mikrobiomom crijeva. Možda bismo mogli pronaći sigurne, efikasne načine na koje bi uzgajali određene bakterije iz nosa za poboljšavanje opšteg zdravlja.

"Mislimo da bi neki pacijenti imali koristi od "preuređivanja" svog mikrobioma i unošenja korisnih bakterija u nos kako bi se smanjili određeni simptomi", kaže Lebir. i dodaje da im predstoji dug put do kliničkih ispitivanja. 

"Ali još uvek nam predstoji dug put sa kliničkim studijama."

Ovo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu "Cell Reports".