Malpas, čija je institucija već obezbijedila 160 milijardi dolara hitne pomoći za neke zemlje, izjavio je u intervjuu agenciji Frans pres da će obim krize primorati zemlje u razvoju da preispitaju samu strukturu svoje privrede.

On smatra da su posljedice pandemije po svjetsku privredu daleko veće od 5.000 milijardi dolara, koliko su pokazale prve procjene, kao i po 60 miliona osoba koji su potonuli u krajnje siromaštvo i čiji će broj biti daleko veći kako se kriza širi.

Predsjednik Svjetske banke insistira na činjenici da nedostaju sredstva.

"Nastavljam potragu kako bi i ostali učestvovali u programima koje smo uspostavili, uključujući direktne uplate gotovog novca kako bi se brzo pomoglo najugroženijima u najsiromašnijim zemljama", ističe Malpas.

Svjetska banka bi trebalo da sljedeće sedmice objavi revidirane podatke o privredi, ali same brojke nisu u stanju da daju predstavu o obimu katastrofe.

"Zemlje moraju da se suoče sa najgorom recesijom od Drugog svjetskog rata. To bi trebalo da primora mnoge da se zabrinu posljedicama po siromašne, najugroženije u ovim privredama, za djecu, bolničare, sve njih koji su suočeni sa izazovima bez presedana", rekao je predsjednik Svjetske banke.

Već mala sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje ili druga ulaganja, u budućnosti koristiće se za suočavanje sa vanrednim situacijama izazvanim pandemijom.

"Ulaganje koje nam je potrebno za budućnost gubi se u borbi protiv pandemije", upozorio je Malpas, navodeći da ogroman broj djece ne ide u školu.

Izostanak ulaganja znači da će biti potrebno mnogo duže za ponovni privredni rast.

Pored reakcija na krizu, Malpas upozorava zvaničnike na potrebu da preispitaju i preoblikuju svoje privrede, jer "moraju da shvate da će svjetska privreda u budućnosti biti znatno drugačija". 

Političari će morati da ulažu u nove vrste poslova i preduzeća kako bi se prilagodili "privredi budućnosti umjesto što pokušavaju da dokapitalizuju privredu prošlosti". 

Malpas je kao primjer naveo turističku industriju, koja se u potpunosti urušila kada su granice zatvorene i veliki dio svjetske populacije stavljen u izolaciju, i koja će morati da se prilagodi novom načinu života nakon pandemije. 

"Biće potrebno obrazovati zaposlene za svijet u kojem će biti manje turizma, a veće potrebe u pogledu bezbjednosti hrane i različitih izvora snabdijevanja hranom", istakao je on. 

Svjetska banka takođe savjetuje napuštanje nekih politika koje su i ta organizacija, a i Međunarodni monetarni fond dugo preporučivali poput subvencionisanja energetskih proizvoda, s obzirom na drastičan pad cijena nafte.