Mali jubilej, peta godina objedinjenog festivala, dokaz je da se ova izuzetno značajna manifestacija širi. Uistinu, ne više programski, ali svakako svojim sadržajima i raznovrsnošću programa. No, da li ti može izdržati i budžeti Kotora, odnosno Crne Gore?

- Ukupan budžet ove godine je 700.000 eura, ali je njegov dio od pokrovitelja smanjen, pa smo od ostalih sponzora obezbijedili više sredstava. Ali, mogu vam reći da je Kotor Art, za razliku od Crne Gore, već u Evropi! Kotorski festival pozorišta za djecu dobio je 50.000 eura od Evropske komisije. Kada bi bili institucionalizovani, mogli bismo dobiti i 500.000 eura, jer smo jedini festival u regionu koji je strukturan na način koji je od nepobitnog značaja za Evropsku komisiju – istakao je Mađeli.

Dakle, manje izdvajanje države nije problem za festival, neizvjesnost kada će se (i da li će, uopšte) festival postati institucija i time početi da obezbjeđuje sredstva sa brojnih drugih adresa. A, uz to, država više ne bi morala da finansira svaki od festivalskih segmenata kroz (nedefinisanu) pomoć nevladinim organizacijama. Na pitanje što je prepreka tome, jedan od producenata festivala Janko Ljumović odgovara:

- Kotor Art je od početka program koji radi pod pokroviteljstvom grada Kotora i države. Da bi Kotor Art postao institucija, prepreka je strategija kulturne politike na nacionalnom i gradskom novou, pa se nadam da će oni to konačno riješiti. Kotor Art jeste heterogeni festival, ali je suština da mora biti javna ustanova, koju će osnovati grad ili država. Mislim da je festival pokazao suštinu umjetničke produkcije i da imamo sve prefikse da konačno postanemo institucija – kazao je on.

Kada je riječ o programu, brojnost učesnika i programa je, donekle, podređena činjenicom da smo u godini jubilea. Tako će veći dio segmenata Kotor Arta ove godine biti posvećen 200. godišnjici rođenja Petra II Petrovića Njegoša.

U programu ćete vidjeti za to vezane nove dječje premijere i dobar dio muzičkog programa, ali ne samo nova ostvarenja – djela nastala po narudžbi - već u cjelokupna kretanja muzičkog festivala. To su jasne reference da se radi o vremenu i kulturološkom prostoru u kom se Njegoš kretao. Ista je stvar sa koprodukcijama: biće premijerno izvedena „Njegoš i ja“, reprizirana „Luča mikrokozma“ u Zatovoru. I radionice Pisanje grada posvećene su Njegošu. Uvijek postoji opasnost, kada se ulazi u dijalog sa jednim jubilejom, da mu se obratimo sa osnova „kulturološke mrtvačnice“. Ali, mi smatramo da poeti nikada ne umiru. Naprotiv, veliki umjetnici su živi, čine da smo mi živi, zdravi i da je naš svijet lijep – istakao je Mađeli.

On je izrazio žaljenje što ni ove godine nećemo imati programe Pjace od filozofa, i dodao da će to, valjda, nadoknaditi u ostalih šest segmenata sa „125 premijernih programa u 46 dana, više od 2.500 izvođača, na više od 50 lokacija u Starom gradu, Kotoru i Boki“ uz očekivanih 45.000 gledalaca.

- Kultura nije trošak, kultura je inteligentna investicija i nadam se da će se to jednog dana razmijeti do kraja, da će se artikulisati politika koja će voditi tim putem. Samo pristustvo ovih umjetnika – ako, pak, izostavimo njihovo umjetničko stvaralaštva i uzmemo samo njihov boravak ovdje - vraća se višestruko. Došlo je vrijeme da se shvati da jedan festival što je veći, osim povećanja kvaliteta života, donosi i novac. Grad tako živi od umjetnosti. Posudiću riječi Dantea: „Zakašnijele pameti pune su jame“. Možda će se jednog dana shvatiti da je sve ovo ovdje dobro.

Petar Pejaković, kooridnator Kotor Arta i direktor Fondacije Kotorskog festivala pozorišta za djecu kaže da je zadovoljstvo festivala za najmlađe što ove godine i otvara i zatvara 5. Kotor Art, ali i da se festival „razvija i kvalitetom i kvantitetom, i uvijek ide jedan korak dalje“.

U najkraćim crtama, otišli smo korak dalje u kvalitativnom smislu i organizaciji. Priredićemo i novu produkcija za obilježavanje jubileja Njegoša. Veoma je bitno da svake godine djeca dobiju po jednu novu produkciju. Simbolički će festival za djecu otvoriti i zatvoriti Kotor Art, uz moto „Kako rastu veliki ljudi“. Imaćemo pet radionica za profesionalce, sa ASSITEJ-om i Gradskim pozorištem smo organizovali konkurs za dramski tekst, a radionice za djecu su već počele, kao uvod u ono što će se događati od 1. jula.

Ratimir Martinović, prvi čovjek Don Brankovih dana muzike, ovogodišnje 12. izdanje najavljuje podsjećanjem na 12 koncerata koji će od 13. jula do 13. avgusta biti priređeni „sa identičnim budžetom od Opštine Kotor i manjim od Ministarstva kulture“ ali uz sponzorstvo prvenstveno Prve banke.

U smislu koncepta, dva velika događaja obilježiće Don Brankove dane muzike, na početku i na kraju, a biće priređena i tri koncerta festivalskog orkestra, recitali, koncerti kamerne muzike i segement posvećen djeci. Biće tu velika imena klasične muzike iz zemalja regiona i, bez obzira na različite profile tih umjetnika, jedna nit ih objedinjuje – Njegoš. Danas mogu reći da Kotor Art sa festivalima u regionu parira, ako ne - i prednjači. Na to sam naročito ponosan zbog teške finansijske situacije sa kojom smo se ovog puta izborili.

No, Martinović iznosi i specifičan problem organizacije muzičkog dijela Kotor Arta, koji je nastao na relaciji Don Brankovi dani muzike – kotorska Muzička škola.

- Moram da naglasim da su svi programi pod znakom pitanja, jer smo ucijenjeni od strane direktorice Muzičke škole. Svake godine potpisujemo ugovore sa lokalnim partnerima, ali ove godine ga nemamo sa muzičkom školom, jer je u njemu uslov da obnovimo fond stolica za salu. Ugovor koji nije potpisan sada se odnosi na mjesto gdje je tokom ljeta smještena direkcija festivala, a to su tri kancelarije u Muzičkoj školi, i na korišćenje koncertne sale Crkve svetog Duha. U ugovoru koji smo i ranije potpisvali, stoji da plaćama sve račune i štimujemo klavire na kraju, što mi redovno ispunjavamo. Međutim, nema klauzulu da učenici prisustvuju probama, pa ni programima ovih značajnih događaja. Zato je potpuno neshvatljivo, nerazumljivo i poražavajuće da se od Kotor Arta traže stolice kao uslov za saradnju.

Martinović podsjeća da su Kotor Art i Don Brankovi dani muzike, čiji je jedan od osnivača, postali „kao potreba da se koncerta sezona produži tokom ljeta“.

- Ako želimo tako nešto da iznesemo u ovom gradu kulture, ne možemo se ponašati primitivno. Ne, ne radi se o stolicama, već o prisustvu djece tim visokokvalitetnim umetničnkim programima. Ministri prosvjete i kulture su obaviješteni, a ja pozivam da se ispitaju svi navodi i da se donesu odluke koje su u interesu struke – potcrtava on pa dodaoje da je „za rješenja koja diktira struka, a ne politika“ i izražava nadu da će se „uticati da ovu osionost i suženje svijesti zamijenimo širinom“.

Dijana Vučinić, iz Kotor APSS-a Ljetnje škola arhitekture, najavila je da će ove godine program u kotorskom Zatvoru početi nešto ranije, od 4. do 14. jula, gotovo paralelno sa festivalom za djecu.

- Poslije uspješne prve godine i prihvaćenosti u stručnoj javnosti, ove godine smo imali bolji odziv učesnika - ne samo studenata, već i predavača i mentora, zbog jako dobrih referenci. Misao koja je „procurila“ iz Zatvora i dalje vodi i nastavljamo u istom pravcu, sa novim temama i drugim ljudima. Svi učesnici ovogodišnje škole i završne konferencije su dolaze isključivo zbog Kotora i najavljene teme o planiranju i prijektovanju na crnogorskoj obali. Tako ćemo goruće teme, koje su bile aktuelne još od '90-ih, ali nisu bile na pravi način, vaninstitucionalno iznešene, uputiti na prave adrese.

Vučinić takođe najavljuje panel diskusiju i prezentaciju radova sa radionice za 12. jul ispred Zatvora, a dan kasnije će prezentacija biti otvorena za sve posjetioce. Završna konferencija je 14. jula.

- Osim tri reprize predstava „Njegoš, vatre“, „Egzistencija“ i „Guliver“, u dramskom programu Kotor arTeatar imaćemo i tri premijere. Prva je koprodukcija festivala sa Crnogoroskim narodnim pozorištem i Zetskim domom, a to je „Njegoš i ja“, autorski projekat Paola Mađelija – rekao je Slobodan Božović, direktor Zetskog doma i najavio da je u procesu priprema predstava „San na božić“ Petra II Petrovića Njegoša.

Riječ je o još jednoj koprodukciji festivala i dva nacionalna teatra.

Probe počinju 1. jula na Cetinju i uglavnom će to biti crnogorski glumački potencijal. A ocjene su svih za angažovanje stranih glumaca u Crnoj Gori zaista moraju da postoje dobri razlozi. Inače, Zetski dom je od početka na Kotor Artu, ali je „Njegoš, vatre“ - malo ekskluziva Kotor Arta jer se izvodi u Zatvoru. Interesantno je da je upravo „Njegoš, vatre“ najčešće izvođena od svih predstava Zetkog teatra, do ove godine - čak 22 puta.

Ljumović kao rukovodilac projekta Pisanje grada najavio je radioncie za studente umjetničkih akademija, treću godinu zaredom.

- Pisanje grada ove godine ima svoju specifičnost, jer smo odlučili da program koncipiramo tako da studenti osmisle svoje marketinške, propagandne štandove uz niz artefakata, koji će biti osnova za predstavljanje njih i ove manifestacije, posebno za umjetnost u Kotoru. Cijeli program marketinga Kotor Arta od 11. jula biće tako urađen. Dolazimo u Kotor spremni i biće to alternativna vrsta marketinga festivala sa radovima 20 studenata sa Fakulteta dramske i Fakulteta likovne umjetnosti sa Cetinja.

Milan Kovačević kao direktor Festivala klapa u Perastu, manifestacije koja je od prošle godine dio programa Kotor Arta, kazao je da će ovogodišnji 12. festival od 26. do 28. jula, oboriti sve rekorde.

Imamo 30 prijavljenih klapa, 320 pjevača i gostujući dječji hor iz Tivta. Što se tiče programa, već dvije godine sve klape učesnice pjevaju odabrane bokeške pjesme, pa će tako biti i ovog puta. Dakle, probali smo i uspjeli da napravimo festival u službi crnogorske i bokeške muzike, da imamo prepozntljivost festivala. Ove godine će u takmičarskom dijelu nastupiti 22 muške, ženske i mješovite klape, a ostale revijalno, i izvešće više od 30 bokeških pjesama. Među njima je i novih sedam klapskih kompozicija, koje su nastale na temu Boke, mora i pomorstva. Zaokružili smo i veliki kulturološki projekat Ludvika Kube - 160 pjesama koje je on 1907. godine zapisao u Boki sada prvi put objavljujemo u Crnoj Gori, što je značajan multidisciplinarni projekat. To je ne samo odraz Bokelja i njihove mjuzike, već i primanja kulturnih uticaja iz okruženja, usvajanja i daljeg širenja kao svoijh. Zato vjerujemo da je ovaj projekat važan i za muziku u Crnoj Gori – naglasio je on.

Podsjećamo, Kotor Art finansira Ministarstvo kulture, Opština Kotor i, kao što je najavljeno, od ove godine Evropska komisija kroz fond EACEA. Petu godinu zaredom Kotor Art uživa pažnju i pokroviteljstvo UNESCO-a, što je presedan među festivalima u svijetu.

(Izvor:Analitika)