„Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost,” saopštio je potpredsjednik Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran Nezvanični radni dokument (nonpejper) Evropske komisije o stanju u oblasti vladavine prava.

Sjednici Savjeta je, na poziv potpredsjednika Pažina prisustvovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav.

Pažin je naglasio da Sudski i Tužilački savjet treba da iskažu posebnu pažnju prema onim pitanjima u odnosu na koja Evropska komisija iznosi ozbiljne primjedbe, poput kadrovske problematike prilikom izbora predsjednika sudova sa višestruko obnovljenim mandatima, kao i pitanju ocjenjivanja tužilaca, koje je rezultiralo najvišim ocjenama, bez izuzetka, za sve ocjenjivane državne tužioce, što se, ocijenio je, ne može smatrati principijelnim pristupom.

„Dijelim stav EK da, u demokratskom društvu, nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova, na što sam ukazivao, ne samo prilikom posljednjeg izbora, nego i prije pet godina, prilikom prethodnog izbora, kada Evropska komisija još to nije otvorila kao problem. Ovaj problem ne gledam kroz pitanje ustavnosti ili zakonitosti, o čemu sam više puta javno iznosio svoj pravni stav, već kao potrebu daljeg demokratskog razvoja pravosudnih institucija, kroz kadrovsko osvježavanje i izbjegavanje inertnosti, zamora i drugih negativnih posljedica koje mogu pratiti nepromjenjivost predsjednika sudova,“ rekao je Pažin.

On je izrazio zadovoljstvo što je Evropska komisija prepoznala daljnji napredak u oblastima vladavine prava koje su u neposrednoj nadležnosti Vlade, naglašavajući naročito uspješne rezultate Uprave policije u suzbijanju svih oblika kriminaliteta u zemlji i, u saradnji sa partnerskim policijama, izvan granica CG, posebno u oblasti teškog i organizovanog kriminala, suzbijanja trgovine ljudima i pranja novca.

Međutim, dodao je potpredsjednik, u Evropsku uniju ne ulazi Vlada, već društvo u cjelini, zbog čega odgovornost za evropsku budućnost Crne Gore moraju ponijeti i druge dvije grane vlasti, kao i tužilaštvo, za koje nije definisano kojoj grani vlasti pripada.

Ambasador Orav je pozdravio spremnost i proaktivan pristup Savjeta za vladavinu prava da diskutuje o nalazima poslednjeg Nezvaničnog radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Pohvalio je napredak i obnovljenu posvećenost Crne Gore u mnogim ključnim oblastima, uključujući međunarodnu policijsku saradnju i borbu protiv trgovine ljudima.

Medjutim, šef Delegacije EU podvukao je da Crna Gora ne bi trebala da naruši ranije postignute rezultate u određenim oblastima, na primjer, u reformi pravosuđa, i mora nastaviti da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije i javni servis.

Članovi Savjeta za vladavinu prava, rukovodioci državnih institucija zaduženih za oblast vladavine prava, preuzeli su obavezu da, prije usvajanja narednog godišnjeg izvještaja o napretku Crne Gore, izvijeste Evropsku komisiju o napretku u ispunjavanju datih preporuka.