Državno vijeće - najviši administrativni sud Turske, danas će da odluči o zahtjevu grupe koja se zalaže za ponovno pretvaranje te nekadašnje hrišćanske crkve iz vizantijskog perioda u džamiju, uspostavljenu pošto su Istanbul, tada Carigrad, osmanske snage osvojile 1453. godine.

Očekuje se da odluka suda bude objavljena možda već danas, ili najkasnije za dvije nedjelje.

Turska novinska agencija Anadolija prenosi da grupa traži da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan koji predvodi proislamsku stranku, govorio je često o mogućem pretvaranju Aja Sofije u džamiju, ali je naveo da će njegova Vlada da čeka odluku Državnog vijeća, mada su njegove pristalice tamo već priređivale islamske molitve.

Analitičari vjeruju da populistički lider Erdogan koji je često optuživao sekularnu elitu za sva zla Turske, koristi raspravu o Aja Sofiji da bi posle dvije decenije na vlasti učvrstio svoju bazu konzervativnih glasača i skrenuo pažnju sa ekonomskih problema.

"To nije samo debata o zgradi", rekao je Soner Čagaptaj, turski analitičar iz Instituta Vašington.

"Ataturk je uspostavio Aja Sofiju kao muzej da bi istakao svoju viziju sekularizacije Turske. A skoro 100 godina kasnije Erdogan pokušava da učini suprotno".

Za svojih 1.400 godina istorije, Aja Sofija bila je glavna katedrala Vizantijskog carstva, džamija Otomanskog, a muzej u savremenoj, republikanskoj i sekularnoj Turskoj.

Aja Sofija sagrađena 537. godine, u džamiju je pretvorena 1453. godine, za vrijeme Otomanskog carstva.

U vrijeme politike sekularizacije Turske koju je vodio njen osnivač Mustafa Kemal Ataturk, Aja Sofija je 1935. pretvorena u muzej koji danas privlači milione turista godišnje.

Susjedna Grčka čiji uticajan dio društva čine protjerani žitelji Istanbula i njihovi potomci, a Carigrad je dio grčkog nacionalnog identiteta, u nekoliko navrata je negodovala zbog najava promjene statusa Aja Sofije i zahtijevala da se njen status istorijskog spomenika mora da zadrži.

Ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendias izjavio je nedavno o tome da se nada da "predsjednik Erdogan neće da sprovede nešto što duboko može da naudi samoj Turskoj".

Turski mediji izvještavaju da Vlada u Ankari razmatra mogućnost da Aja Sofija i dalje bude otvorena za turiste, iako bude pretvorena u džamiju, kako je već sa instanbulskom Plavom džamijom, prekoputa Aja Sofije.

Izgrađena u doba vizantijskog cara Justinijana, Aja Sofija je vijekovima bila glavno sjedište Pravoslavne crkve, mjesto gdje su carevi krunisani među bogatim ukrasima od mermera i mozaicima.

Četiri minarete su dodata toj zgradi boje terakote s kaskadnim kupolama, a zgrada pretvorena u sultanovu džamiju 1453. godine, posle osmanskog osvajanja Konstantinopolja koji je preimenovan u Istanbul.

Ta zgrada je kao muzej kapije otvorila 1935. godine, godinu dana posle odluke Savjeta ministara Turske koja nosi Ataturkov potpis, njegovim nasljednicima sada sporan.

Islamističke grupe tu simboličku građevinu smatraju samo zaostavštinom osmanlijskog sultana Mehmeta Osvajača i oštro negoduju što je ona muzej.

Velika masa se 31. maja na godišnjicu osvajanja grada, okupila ispred Aja Sofije u molitvi, uz zahtjev da ponovo postane muslimanska bogomolja.

U posljednjih nekoliko godina, Turska je dopuštala čitanje iz Kur'ana u Aja Sofiji, u čemu je učestvovao i Erdogan. Ove godine je on, posredstvom video-konferencije, na godišnjicu početka osmanlijske vladavine Istanbulom, predvodio recitovanje "molitve za osvajanje" što je Grčka smjesta protumačila kao direktnu prijetnju svojoj bezbjednosti.

U utorak, Vaseljenski patrijarh čije je sjedište u Istanbulu, Vartolomej Prvi, koji važi za duhovnog vođu pravoslavnih hrišćana svijeta, primjetio je da je Aja Sofija kao mjesto bogosluženja 900 godina služila hrišćanima, a 500 godina muslimanima, i da u savremeno doba, "kao muzej, može da služi kao mjesto i simbol susreta, dijaloga i mirnog suživota naroda i kultura, međusobnog razumijevanja i solidarnosti hrišćanstva i islama".

Vartolomej je dodao da će "moguće pretvaranje Aja Sofije u džamiju da okrene milione hrišćana širom svijeta protiv islama".

Grčka se takođe snažno protivi pokušajima da se Aja Sofija pretvori u džamiju, tvrdeći da se njen status istorijskog spomenika mora da zadrži.

Turski list "Hurijet" i drugi mediji izvještavaju da bi Aja Sofija mogla da se proglasi džamijom na državni praznik 15. jula, kada Turska obilježava četvrtu godišnjicu propalog pokušaja državnog udara.

Čagaptaj, analitičar, rekao je da će pitanje Aja Sofije vjerovatno "privremeno da doprinese Erdoganu da očuva svoju bazu glasača, ...ali ako on ne donese i ekonomski rast, ne može da se zamisli da nastavi da pobjeđuje na izborima kao ranije".

Izvor: Beta