Vlasti u gradu u regionu Unutrašnja Mongolija na sjeveru Kine su podigle uzbunu pošto je prijavljen slučaj pacijenta za kojeg se sumnja da je obolio od bubonske kuge, prenosi Rojters.

Zdravstvene vlasti u grada Bajanur u nedjelju su izdale upozorenje trećeg stepena, što je drugi najniži od četiri nivoa, navodi agencija i ukazuje da je upozorenje uslijedilo pošto su u Unutrašnjoj Mongoliji u novembru prijavljena četiri slučaja kuge, uključujući dva slučaja pneumonične kuge, smrtonosnije varijante te bolesti.

Slučajevi kuge nisu neuobičajeni u Kini, ali su zaraze sve rjeđe, ističe Rojters i ukazuje da je Kina od 2009. do 2018. prijavila 26 slučaja oboljevanja i 11 smrtnih slučaja.

Potvrda kineskih zdravstvenih vlasti da je pastir u Unutrašnjoj Mongoliji zaražen bubonskom kugom pokazuje da čak i dok se sve bori s pandemijom novog virusa, ostaju i stare prijetnje, piše Njujork tajms.

Gradske vlasti Bajanura su navele da će mjere za sprečavanje kuge da ostanu na snazi do kraja godine.

Bubonsku kugu izaziva bakterija Jersinija pestis koju prenose buve zaražene preko glodara, poput mrmota, ukazuje Njujork tajms, dodajući da su u Unutrašnjoj Mongoliji prenosnici često mrmoti koji žive u ruralnim oblastima.

Pneumoničnu kugu takođe izaziva ta bakterija i ona je jedini oblik kuge koji može da se prenese s čovjeka na čovjeka preko respiratornih kapljica, piše američki list, dodajući da pneumonična kuga, ako se ne liječi neizbježno vodi do smrti, dok je bubonska kuga, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, fatalna u 30 do 60 odsto neliječenih slučajeva.

Dok je Kina izgleda smanjila slučajeve korona virusa na blizu nula, ostaju druge zarazne prijetnje, ističe Asošiejtid pres i ukazuje da je pored korona virusa, koji je prvo zabilježen u kineskom gradu Vuhanu krajem prošle godine, Kina suočena i s afričkom svinjskom groznicom.

Kina je većinom iskorijenila kugu, ali se povremeno javljaju slučajevi obolijevanja posebno među lovcima koji dolaze u kontakt s buvama koje nose bakterije, navodi AP, dodajući da je poslednja veća poznata zaraza bila pneumonična kuga 2009. kada je nekoliko ljudi umrlo u gradu Ziketan na Tibetu. Pneumonična kuga može da se razvije iz bubonske i rezultira u ozbiljnim upalama pluća.

Bubonska kuga odgovorna je za jednu od najgorih epidemija u ljudskoj istoriji – Crnu smrt koja je ubila oko 50 miliona ljudi širom Afrike, Azije i Evrope u 14. vijeku, ali se sada lako liječi, ukazuje BBC i ističe da je malo vjerovatno da pojava slučajeva kuge može da dovede do epidemije.

Od Crne smrti u Srednjem vijeku bilo je više velikih epidemija, ističe britanski javni servis. U Velikoj epidemiji kuge 1665. umrla je oko petina stanovništva Londona, dok je više od 12 miliona umrlo tokom zaraze u 19. vijeku u Kini i Indiji.

Slučajeve bubonske kuge su sada rijetki, ali s vremena na vrijeme dolazi do izbijanja bolesti. Na Madagaskaru je, ističe BBC, bilo više od 300 slučajeva obolijevanja 2017. Studija u medicinskom časopisu Lanset ustanovila je da je manje od 30 ljudi umrlo.

Stručnjaci, kako ukazuje BBC, kažu da se za razliku od 14. vijeka, sada zna kako se kuga prenosi i kako se spriječava, kao i da se može efikasno da liječi antibioticima.

Vlasti u Bajanuru su uz upozorenje da postoji opasnost od epidemije kuge među ljudima u tom gradu, tražile da se prijave slučajevi bolesnih i mrtvih mrmota, koji se koriste za ishranu u dijelovima Kine i susjedne Mongolije, i koji su u prošlosti izazivali zaraze kugom u tom regionu, ističe CNN.

Vjeruje se da su mrmoti izazvali epidemiju pneumonične kuge 1911. kada je 63.000 ljudi umrlo od te bolesti na sjeveru Kine, ukazuje CNN. Iako je ta epidemija suzbijena u roku od jedne godine, zaraze kugom preko mrmota su opstajale decenijama kasnije.

Prošle nedjelje, navodi CNN pozivajući se na kinesku novinsku agenciju Sinhua, dva slučaja bubonske kuge su potvrđena u Mongoliji, kod dva brata koja su jela meso mrmota. Prošlog maja, par u Mongoliji je umro od bubonske kuge pošto su jeli sirove bubrege mrmota, koji su po vjerovanju narodni lijek za dobro zdravlje.