Najmlađa danas sahranjena žrtva je Salko Ibišević, rođen 1972. godine, a najstarija Hasan Pezić, rodjen 1925. godine.
Ranije danas održana je komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici povodom 25. godišnjice, na kojoj su se video porukama obratili čelnici brojnih zemalja svijeta i regiona, kao i političari iz BiH i predstavnici vjerskih zajednica.
Poslije komemoracije položeno je cvijeće na Memorijalni kamen.
Poštu žrtvama odali su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džafeorvić i Željko Komšić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović i glavna tužiteljka BiH Gordana Tadić.
Na Memorijalni kamen cvijeće su položili i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, predsjednik Komisije za traženje nestalih Federacije BiH Amor Mašović, kao i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdija Fejzić.
Kada je u pitanju vjerski kor, poštu su odali bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, kardinal vrhbosanski Vinko Puljić, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, te apostolski nuncij Luidji Pezuto.
Komemoraciji u Potočarima nije prisustvovao niko od zvaničnika iz republike Srpske.
Poslije polaganja cvijeća i vjerske molitve, izveden je i Srebrenički inferno.
Foto: Beta/AP
U mezarju Memorijalnog centra Potočari sahranjeni su:
Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. u Krivačama kod Han Pijeska
Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. u Poznanovićima, Srebrenica
Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. u mjestu Pustoše
Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. u Slatini kod Srebrenice
Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi
Bajro ( Ramo) Salihović, rođen 1943. u Voljavici kod Bratunca
Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. u Sasama kod Srebrenice
Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji.
Kemal (Husein) Musić 1968. rođen u Glogovoj.
Sedam porodica koje su ranije dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih, tu saglasnost su povukle, jer zbog pandemije mnogi od njih ne mogu prisustvovati dženazi i ukopu u Potočarima.
Traga se za hiljadu nestalih
U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od hiljadu nestalih.
Prva presuda za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom je izrečena 2001. godine generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću koji je osuđen na 46 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 35 godina zatvora.
Ratni komandant VRS Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu VRS Radovanu Karadžiću.
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici osuđene su i bivše starješine VRS potpukovnik Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara te Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.
RSE
Komentari