Mnogi, koji žive u zemljama u razvoju, rade poslove zbog kojih su izloženi uslovima koji su potencijalno opasni po život, koji uključuju rad na farmama i u građevinarstvu – na otvorenom, ali i u zatvorenom – u fabrikama i bolnicama.

Klimatolozi upozoravaju da će globalno zagrijavanje da poveća šanse da ljetnji uslovi bukvalno "budu pretopli za ljude" da rade.

Naročito su ugroženi medicinski radnici koji rade u Kovid bolnicama, gdje, trenutno, zbog mogućnosti širenja koronavirusa, klime ne rade.

Doktor Džimi Li iz Singapura, zamagljenih naočara i s peškirom oko vrata da mu upija znoj, kaže da su zbog novih uslova svi postali "nervozniji, i kraćih živaca".

Situaciju sa vrućinom pogoršava i zaštitna oprema koju mora da nosi

"Stvarno vas pogodi (vrućina) kad morate da uđete (u bolnicu). Zaista je neprijatno izdržati cijelu smjenu od osam sati – utiče na duh", kaže Li i dodaje da ih pretjerana vrućina usporava i može da utiče da propuste da učine nešto što je od vitalnog značaja za nečiji život, pogotovo kada je neophodno da se brzo donese odluka. 

Drugi rizik je da mogu da ignorišu znake pregrijavanja, poput malaksalosti i mučnine, i da nastave da rade dok se ne onesvjeste.

Simptomi pregrijavanja

Prema doktorki Rebeki Lukas sa Univerziteta u Birmingemu, simptomi pregrijavanja idu od dezorijentacije i onesvješćivanja do grčeva i otkazivanja crijeva i bubrega.

Sistem, poznat kao Wet Bulb Globe Temperature (WBGT), ne mjeri samo temperaturu, već i vlažnost i druge faktore, kako bi nam dao potpuniju sliku trenutnih atmosferskih uslova.

Pedesetih godina prošlog vijeka, američka vojska je ovaj sistem koristila kao vodič, kako bi njeni vojnici ostali bezbjedni.

Kada, na primjer, WBGT dostigne 29C, preporuke su da svako ko nije aklimatizovan obustavi vježbanje.

Kada se, trenutno, radi o mnogim ljekarima širom svijeta, koji se bore protiv epidemije koronavirusa, oni se svakodnevno suočavaju sa tim nivoom. Doktor Li i njegove kolege iz Opšte bolnice u Singapuru, svakako.

A na vrhu skale, kada WBGT dostigne 32C, rizik od pregrijavanja postaje "ekstreman".

Te vrijednosti je nedavno zabilježila u bolnicama u Čenaju u Indiji, profesorka Vidja Venugopal, sa Univerziteta Šri Ramahandra.

Ona je, takođe, ustanovila da se radnici u solanama tokom radnog vremena suočavaju sa 33C, što je nivo koji zahtijeva momentalno povlačenje u sklonište.

Najviše vrijednosti su zabilježene u jednoj čeličani, od čak 41,7C, gdje su radnici bili pred kolapsom, prenosi BBC.

"Oni u takvim uslovima rade iz dana u dan, dehidriraju, imaju kardiovaskularne probleme, kamenje u bubregu, osjećaju iscrpljenost zbog vrućine", rekla je Venugopal.

Sa rastom globalne temperature, može da se očekuje i veća vlažnost, što znači da će više ljudi da budu izloženo toj poraznoj kombinaciji vrućine i vlage.

Profesor Ričard Bets iz Britanskog meteorološkog zavoda razvio je kompjuterske modele koji nagovještavaju da će broj dana sa WBGT iznad 32C rasti, u zavisnosti od toga koliko će se da stane na put emisiji ugljen-dioksida.

I on upozorava na rizik za milione ljudi koji su primorani da rade napolju ili unutra, pod poraznom kombinacijom velike vrućine i vlage.

"Mi ljudi smo se prilagodili da živimo u različitim temperaturnim okvirima, ali, ukoliko nastavimo da izazivamo povećanje globalne temperature, pre ili kasnije, najtopliji delovi planete mogli bi da postanu pretopli za nas", kaže on.

Prema jednoj studiji, objavljenoj ranije ove godine, oko 1,2 milijardi ljudi bi do 2100. moglo da bude pogođeno toplotnim udarima zbog previsokih temperatura, što je četiri puta više nego sada.

N1