Lipa je prvo tražila od kompanije Epl da se na mapama njihovih uređaja jasno vide granice Kosova i Palestine, da bi na kraju okačila fotografiju zastave „Velike Albanije", poznatu po čuvenom slučaju dron, kada je 2014. u Beogradu prekinuta fudbalska utakmica Srbija - Albanija.

Sve to je na društvenim mrežama pokrenulo žustru raspravu, reakcije nekih javnih ličnosti, peticije „za" i „protiv", pa i apele pojedinih da se više ne sluša Lipina muzika.

Lipa je rođena 1995. u Londonu - njeni roditelji su se 1992. godine tamo preselili, bježeći od rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Ona već godinama na društvenim mrežama redovno objavljuje postove podrške nezavisnosti Kosova, gdje je i živjela neko vrijeme kao tinejdžerka.

Šta se desilo?

Sve je počelo u subotu, 18. jula.

Lipa je tada na Instagram storiju okačila post kojim od kompanije Epl traži da se na njihovim uređajima jasno vide granice Kosova i Palestine.

Granice Kosova na Epl mapama trenutno nisu tako jasno izražene kao granice drugih država - linije Kosova su bleđe i tanje od drugih državnih granica.

O pitanju granica Kosova se priča i na Reditu, a ovo je post koji je Lipa okačila.

Već tada je počela burna rasprava - jedni su tvrdili da kompanija Epl podržava ideju da je Kosovo dio Srbije, a drugi da je to nedopustivo.

Lipa je ubrzo objavila link ka tekstu naslovljenom "Zašto Kosovo nije i neće biti Srbija", što je dodatno podgrejalo raspravu.

U sve to su se uključile i pojedine javne ličnosti, poput pjevačice Jelene Karleuše.

"Draga Dua Lipa, ovdje u Srbiji te volimo", navela je Karleuša na Instagramu.

"Ekstremizam na bilo koji način nije odgovor (znaš da je kosovski lider u Hagu, suočava se sa optužnicom za ratne zločine itd. Možeš da nađeš loše ljude na obema stranama).

"Molim te, koristi društvene mreže da širiš ljubav, mir i muziku (i vrati se na Kosovo da budeš sa svojim narodom)", dodala je ona.

U međuvremenu se oglasila i Rita Ora, još jedna svjetski poznata pjevačica porijeklom sa Kosova, koja je na Instagramu okačila isto što i Lipa.

Ubrzo su nastale i dvije internet peticije.

Jedna od Epla traži da promijene granice Kosova, a druga da granice Kosova ostanu iste kao i do sada.

Lipa je potom u nedelju okačila fotografiju zastave koja je balkanskoj javnosti poznata iz „slučaja dron", kada je tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u fudbalu prekinut meč Srbije i Albanije u Beogradu.

„Autohtoni - pridjev (stanovnik nekog mjesta), starosjedilac, a ne potomak migranata ili kolonista", napisala je Lipa uz fotografiju, aludirajući na to da su Albanci starosjedioci Balkana.

Na zastavi se vide granice Albanije kojoj su pridodati djelovi Srbije, Crne Gore, Makedonije i Grčke, što je izazvalo burne reakcije pojedinih tviteraša iz tih zemalja.

Zbog toga je dio korisnika Tvtera pokrenuo kampanju protiv Lipe, uz heštegove #dualipaisoverparty (Dua Lipa je gotova, žurka) i#canceldualipa (Ukinite Duu Lipu).

Ko je Dua Lipa?

Jedna od najvećih muzičkih zvijezdi svijeta.

Bavi se pop muzikom, do sada je objavila dva albuma, a među najpoznatijim pjesmama su joj Be the One, IDGAF, New Rules i One Kiss.

Tokom godina osvajala je brojne muzičke nagrade, među kojima su dva Gremija, tri Brit i dvije MTV nagrade.

Rođena je 1995. godine u Londonu, gdje su se njeni roditelji tri godine ranije preselili, bježeći od rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Njen otac Dukađin Lipa bavi se marketingom, a član je i kosovskog benda Oda, dok njena majka Anesa radi u turizmu.

Dukađin Lipa je na Tviteru podijelio post njegove ćerke.

Lipa se 2006. sa porodicom preselila u Prištinu, gdje je živela neko vrijeme.

U London se vratila zbog želje da postane pjevačica - još kao tinejdžerka je na Jutjubu objavljivala obrade pjesama omiljenih izvođača, poput Pink i Neli Furtado.

Učestvovala je u emisiji Iks faktor (The X Factor), radila je i kao manekenka, a prvi album, nazvan Dua Lipa, objavila je 2017. godine.

U narednim godinama njene pjesme su često bile na vrhu lista najslušanijih pjesama u Britaniji i Americi, a pravila je i koncerte širom svijeta.

Lipa je poznata i podršci ideji nezavisnosti Kosova, koju često promoviše na društvenim mrežama.

Sa ocem je 2016. godine osnovala Sani hil (Sunny Hill) fondaciju, čiji je cilj da pomaže siromašnima na Kosovu, a organizovala je i festivale kako bi prikupila novac.

Špend Ahmeti, bivši gradonačelnik Prištine, zbog svega toga dodijelio joj je ključeve grada.

Brojne reakcije je izazvala i 2018. godine, tokom Svjetskog prvenstva u Rusiji, kada je na društvene mreže okačila fotografije Džerdana Šaćirija i Granita Džake, kako slave golove date Srbiji.

Šaćiri i Džaka, švajcarski fudbaleri albanskog porijekla, golove su proslavili praveći rukama znak albanskog dvoglavog orla.

Lipa je 2019. godine sarađivala sa Unicefom, kada je bila u trodnevnoj posjeti kampu za izbjeglice i mlade u Bejrutu, Libanu.

"Ovo je za mene lično. Moji roditelji su pobjegli iz ratom razorene regije i napravili novi život na drugom mjestu", izjavila je tada.

"Svako od ove izbjegličke djece ima roditelje poput mojih, koji su pokušali da naprave najbolju odluku koju su mogli za njihove porodice", dodala je.

Iste godine, posle razornih zemljotresa u Albaniji, bila je veoma aktivna u prikupljanju humanitarne pomoći.

Povodom najnovijih objava oglasilo se i predstavništvo Unicefa u Srbiji, a u poruci je navedeno da Lipa, uprkos rasprostranjenom mišljenju, nema status ambasadora ove organizacije.

Šta kažu na društvenim mrežama?

Dio tviteraša iz Srbije je pozivao da se prijavi profil Due Lipe i žestoko je kritikuju.

Dok drugi tvrde da nije riječ o govoru mržnje, već da Dua "ruši opasne tvrdnje da Albanci nisu autohtoni narod na Balkanu", kao i da je "Srbija koristila istu ideologiju da bi opravdala genocid".

Pojedini su argumente tražili u istorijskim mapama.

Šta je Velika Albanija?

Velika Albanija je politički koncept za koji se smatra da čini nacionalnu domovinu većini Albanaca na Balkanu, zasnovan na današnjem ili istorijskom prisustvu ovog naroda na tom području.

Koreni ove ideje obično sežu do Prizrenske lige 1878. godine, koja je tražila ujedinjenje svih Albanaca otomanskog carstva u jedan veliki Albanski vilajet.

Kao istorijski primjer velike Albanije, po pravilu se navodi Kraljevina Albanija pod italijanskim protektoratom stvorena tokom Drugog svjetskog rata.

Ova ideja je i danas uticajna među dijelom albanske populacije na Balkanu.

Dvanaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 115 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je riječ o svjetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

BBC