Kažu da se to ne smije dozvoliti i da će tražiti moratorijum na izgradnju mHe u Crnoj Gori po ugledu na Bosnu i Hercegovinu.

Kako ističu, stanje u kom se rijeke sada nalaze je katastrofalno.

"Nekada bistre i sa pijaćom vodom, sada su žrtve metalnih cijevi koje se nižu duž raskopanih vodotoka. Umjesto prirodne harmonije, sada okolinu ovih rijeka 'krase' šut i gomila drvenog otpada posječene šume“, kažu iz URE.

Kako ukazuju, o izgradnji mHE na ovim prostorima niko nije bio obaviješten, a vjerovalo se da se od nje odustalo. ,,Dokle ide bahatost moćnika pokazuju tvrdnje i mještana sela Bare Kraljske i rukovodstva opštine Kolašin da su sa iznenađenjem dočekali cijevi na Čestogazu i da nisu imali pojma o izgradnji mHe“, ističu iz URE.

"Rok za završetak radova na mHE na ovom prostoru bio je još 2016. godine, ali investitor nije uspio da ih do tada i završi. Za to je Vlada Crne Gore pokazala razumijevanje, pa je tako u međuvremenu investitor dobijao više rokova da poslove završi. Prošle godine Vlada i firma Dekar Energy, čiji je vlasnik podgorički biznismen Momčilo Miranović, sklopile su novi ugovor i rok je produžen na još dvije godine”, saopštavaju iz URE.

Iz URE upozoravaju da ove rijeke neće biti jedine koje će nastradati zbog pohlepe.

"Planirano je da se još preko 30 rijeka stavi u cijevi zbog izgradnji mHE, što će platiti građani kroz račune za struju. U međuvremenu, džepovi investitora se pune. Prema izvještajima o napretku EU godinama traži da se izvrši revizija svih radova na mini hidroelektranama, ukazujući na to da se obavljaju van standarda. Reakcija od nadležnih do danas izostaje”, ističu iz URE.

Podsjećaju da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine 6. jula ove godine izdala rješenje kojim se usvaja Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mHE Lještanica.

"Njemu je prethodila javna rasprava na kojoj se okupio veliki broj građana i ekoloških aktivista koji su iznosili primjedbe i protestovali protiv izgradnje mHE na rijeci Lještanici. Iz pojedinih NVO koje učestvuju u zaštiti Lještanice više puta su objašnjavali da je proces rada pun neregularnosti. I pored brojnih upozorenja Vladi, reakcija izostaje”, kažu iz URE.

Iz ove partije ističu da, umjesto da usvojimo pozitivnu praksu iz komšiluka, srljamo u ekološku propast.

"Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je 23. juna 2020. godine Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (mHE) na cjelokupnoj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Time se Vladi Federacije BiH daje rok od tri mjeseca da sprovede analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu koje bi omogućile sprovođenje te zabrane u praksi”, objašnjavaju.

Kako kažu, zaključak je rezultat preporuka Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na nesagledivu štetu po lokalne zajednice i okolinu koju uzrokuju mHE.

"Deklaracija je donesena je u novembru 2019. godine na konferenciji koju su organizirali organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu i WWF Adria zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije, Transition programa Češke Republike, Global Greengrants fonda i fondacije Heinrich-Böll. Potpisnica te deklaracije je, između ostalog i Crna Gora, a njome se od vlada zemalja Zapadnog Balkana zahtijeva da proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi dalji projekti na rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija, planova, programa, zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima donošenja odluka”, saopštavaju iz URE.

Osim toga, kako dodaju, traži se i da se odmah ukinu sve vrste javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana te da uz podršku Europske unije, podstiču ulaganja u istinski obnovljive i održive izvore energije.

"Zahtijevaju se i dosljedna primjena i izvršenje propisa, uključujući i kaznene mjere za one koji propise prekrše. Međutim, nadležne u Crnoj Gori ovo ne interesuje. Akcijama pokazuju u kom smjeru žele da idu, a on nije u interesu građana”, zaključuju iz URE.