On je na današnjem sastanku u CBCG sa predstavnicima poslovnih banaka o nastavku aktivnosti CBCG i bankarskog sektora, kazao da je taj sektor i sam pretrpio negativan uticaj pandemije u vidu smanjenja profita za prvih šest mjeseci ove godine od skoro 47 odsto u odnosu na uporedni period.

Žugić je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju CBCG i Udruženja banaka, ukazao na činjenicu da su određene banke, tokom krize, odobrile nove kredite u iznosu koji je na istom ili višem nivou u odnosu na uporedni period, dok su pojedine zabilježile pad kreditiranja.

„U narednom periodu banke moraju usmjeriti fokus ka jačanju obima kreditiranja, i to posebno one kod kojih je registrovan pad kreditne aktivnosti“, poručio je Žugić i dodao da se posebna pažnja mora posvetiti prioritetnim sektorima, prenosi MIna.

Predstavnici bankarskog sektora su kazali da je smanjenje kreditne aktivnosti zabilježeno kod pojedinih banaka posljedica smanjene tražnje za kreditima i odlaganja jednog broja investicija, što je uslovljeno neizvjesnošću koju je izazvala pandemija virusa, te da nije bilo pooštravanja kreditne politike.

„Prepoznajući probleme sa kojima su se suočile određene djelatnosti, poput turizma, pojedine banke su reagovale proaktivno, nudeći ovim privrednicima značajna olakšanja, u vidu dužeg grejs perioda, odnosno preko 12 mjeseci, i atraktivnih kamatnih stopa. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa je bila na nivou od 4,24 odsto“, navodi se u saopštenju.

Predstavnici banaka su rekli da su spremni da podrže održive ekonomske projekte, kao i da se, kroz adekvatne modele restrukturiranja, izađe u susret građanima koji su suočeni sa značajnim finansijskim izazovima.

Žugić je, takođe, kazao da bankama, i dalje, u fokusu svih aktivnosti mora biti očuvanje povjerenja u bankarski sistem, a da je njihov dugoročni interes zadržavanje svojih klijenata. U tom smislu, preporuka CBCG je da banke ne mijenjaju politiku naknada i tarifa do okončanja krize.

Na današnjem sastanku je dogovoreno i da se preduzmu aktivnosti u pravcu odlaganja primjene zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji banaka, koja je trebalo da počne 1. januara naredne godine, pri čemu bi prethodno bilo potrebno donijeti niz podzakonskih akata.

„Odlaganje primjene ovih zakona će rasteretiti kapacitete banaka i omogućiti im da se apsolutno posvete sprovođenju mjera na ublažavanju posljedica koronavirusa, kao i aktivnosti na planu implementacije AQR-a“, zaključuje se u saopštenju.