Tom prilikom će biti izložene grafike najvećih slikara španske tradicije - Pikasa, Dalija, Miroa i Tapiesa, koje će u ovom prostoru moći da se vide do kraja jula.
- Poznata imena - svaki pojedinačno izuzetno inovativna umjetnička ličnost, otvorili su horizonte umjetnosti XX vijeka i ostvarili nove pravce u likovnom jeziku. Iz tog bogatstva ideja mnogi savremenici traže i nađu stvaralačku pobudu i inspiraciju. Sva četvorica su izuzetno plodni u grafici i ostvarili su izvrsne grafičke opuse,možda upravo zbog tehnike grafičkog jezika, koja umjetnika prisili na disciplinovani i promišljeni umjetnički gest – zapisala je Živa Škodlar – Vujić o ovoj postavci i dodala:
- Huan Miro je predstavljen u svim grafičkim tehnikama koje je on rado mijenjao u svojoj igri forme i boje. Litografija, koja je najviše odgovarala njegovom slikarskom izrazu, gravura, akvatinta, drvorez i kolaž, sve je ukomponovao na jednom grafičkom listu. Taj pristup stvaranju - bilježenje esencije svog slikarskog gesta - lako prepoznajemo u opusu Antonija Tapiesa. Za razliku od Miroa, Tapies grafičkom listu rado dodaje utisak treće dimenzije, kao materije koja silovito izlazi iz površinske predstave grafičkog lista. Utisak je vizuelno sličan njegovim platnima, gdje je boju miješao sa pijeskom. Pikaso i Dali su u svojim grafičkim radovima majstori crteža, čiste i osvajajuće linije, koja je kraljica prostora. Prije svega, Pikasovi rani grafički listovi iz 40-ih godina XX vijeka, poetični i pročišćeni, plijene svojom ljepotom, kao i djela pozne faze, kada mu je grafička ploča služila kao neka vrsta dnevnog zapisa... Meditacija starca o vječnoj ljepoti ženskog tijela i erosa. Zbirka tih grafičkih „crteža“ čini nam se kao najbolje iz Pikasovog opusa, pa ga kao naš lični izbor predajemo očima publike.
U isto vrijeme, na Trgu pjesnika biće predstavljen roman „Štampar i Veronika“ spisateljice Katarine Brajović, koja živi i radi u Beogradu. Na večeri kojom se ujedno obilježava 600 godina od nastanka Crkve Svetog Nikole Manastira Praskvica, govoriće Radomir Uljarević, urednik izdavačke kuće „Oktoih“, i autorka.
(Izvor:Analitika)
