“Zaista je malo je razloga da vjerujemo da će sa vakcinom protiv COVID-19 biti drugačije”, tvrde istraživači.

"Da li ćemo sledeće godine imati vakcinu protiv COVID-19 prilagođenu gojaznim osobama? Ne vjerujem", rekao je Raz Šejk, vanredni profesor ishrane na Univerzitetu Severna Karolina “Chapel Hill”.

U martu, još uvijek u ranoj globalnoj pandemiji, malo zapažena studija iz Kine otkrila je da će gojazni kineski pacijenti koji su patili od COVID-19 biti u većem riziku od smrtnog ishoda od onih koji nisu gojazni, ukazujući da se to može dogoditi i drugim zemljama sa visokom stopom gojaznosti. To se i dogodilo, piše CNN.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravali su da su gojazne osobe sa indeksom tjelesne mase 40 ili više u grupi sa najvećim rizikom od COVID-19.

Međutim, kako se situacija pogoršavala, zdravstveni zvaničnici proširili su svoje upozorenje i uključili i osobe sa indeksom tjelesne mase od 30 ili više u rizičnu grupu.

Gojaznost i imuni odgovor

Gojaznost je odavno poznata kao značajan faktor rizika za smrt od kardiovaskularne bolesti i karcinoma.

Međutim, naučnici u novonastaloj situaciji otkrivaju da gojaznost takođe ometa imunološki odgovor, stavljajući gojazne osobe u veći rizik od infekcije patogenima kao što su influenca i novi koronavirus.

U slučaju gripa, gojaznost se pojavila kao faktor koji otežava vakcinaciju odraslih protiv ove infekcije.

Dokaz da gojazni ljudi imaju prikriveni odgovor na uobičajene vakcine prvi put je primijećen 1985. godine, kada su gojazne osobe zaposlene u bolnici  primile vakcinu protiv hepatitisa B i pokazale značajan pad zaštite 11 mjeseci kasnije, što nije primijećeno kod zaposlenih koji nisu bili gojazni.

Istraživači su pronašli slične probleme sa vakcinom protiv hepatitisa A, dok su druge studije otkrile značajna smanjenja zaštite antitijela izazvanih vakcinom protiv tetanusa i bjesnila kod gojaznih osoba.

"Gojaznost je ozbiljan globalni problem, a podoptimalni imunološki odgovori izazvani vakcinom primijećeni kod gojazne populacije ne mogu se ignorisati", izjavili su istraživači sa klinike Mejo u svojo studiji  objavljenoj u časopisu "Vaccine".

Takođe je poznato da su vakcine manje efikasne i kod starijih odraslih osoba, zbog čega oni stariji od 65 godina primaju vakcinu protiv gripa koja sadrži daleko više antigena virusa gripa.

Suprotno tome, smanjena zaštita gojazne populacije, kako odraslih, tako i djece, uglavnom je zanemarena.