Kako navode iz tog resora, epidemiološka situacija izazvana koronavirusom je uticala da izvršenje određenog broja započetih kazni rada u javnom interesu bude prekinuto ili odloženo na određeni period.

“To je bilo iz razloga što je redovan rad pravnih lica ili organizacija u kojima su osuđena lica bila upućena na izvršenje te kazne bio obustavljen ili znatno redukovan”, navodi se u odgovoru.

Osuđena lica su izvršavala kaznu prema sačinjenom individualnom programu radnih aktivnosti.

“Prilikom određivanja vrste posla osuđenim licima, službenici Ministarstva pravde su uzimali u obzir njihove sposobnosti, stručna znanja i zdravstvena stanja, kao i potrebe pravnih lica u kojima se izvršavala kazna. Osuđena lica su najčešće obavljala poslove pružanja pomoći tehničkom osoblju kod poslodavca, poslove o državanja travnatih i drugih površina u nadležnosti poslodavca, pomoćne zanatske, građevinske i druge stručne poslove, prenos, utovar i istovar tereta, te druge pomoćne poslove nižeg stepena složenosti po nalogu poslodavca”, navode iz Ministarstva.

Kako dodaju, osuđena lica su u proteklom periodu najčešće bila upućivana na izvršenje kazne u opštinska preduzeća i ustanove, kao i u javne zdravstvene ustanove.

Ovaj alternativni vid krivične sankcije počeo je da se primjenjuje prije šest godina donošenjem Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu.

Izricanjem alternativnih krivičnih sankcija proporcionalno se smanjuje izricanje zatvorskih kazni, što je samim tim rasteretilo zatvore u smislu prostornih kapaciteta. Ove kazne izvršavaju se na teritoriji cijele države po mjestu prebivališta. Poslodavac omogućava uslove rada i neposredno nadgleda rad osuđenog, dok povjerenik Ministarstva pravde vrši nadzor nad osuđenim licem i o svemu važnom obavještava nadležni sud.

Kazna rada u javnom interesu je dobrovoljna, a u praksi se dešavalo da osuđenici ne pristaju na takvu vrstu kazne ili da su nedostupni službenicima Direkcije za uslovnu slobodu, zbog čega time biraju da kaznu služe u UIKS-u.

Nedavanje izdržavanja, krađa, nasilje u porodici

U 2019. godini primjetno je povećanje izrečenih kazni rada u javnom interesu, u visini 7,17.

Kako se navodi u Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za prošlu godinu, za krivično djelo nedavanje izdržavanja u 2019. godini sudovi su izrekli 130 sankcija, od čega 29 zatvorskih kazni, tri kazne kućnog zatvora, četiri novčane kazne, 18 kazni u javnom interesu, jednu sudsku opomenu, a najviše je izrečeno uslovnih osuda 75.

Shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore, konkretno članu 41, propisano je da se rad u javnom interesu može izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Do sada su ovu alternativnu krivičnu sankciju najčešće izdržavala upravo lica osuđena zbog krivičnog djela nedavanje izdržavanja, zatim krađa, nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, ugrožavanje javnog saobraćaja, nedozvoljeno držanje oružja, nasilje u porodici, građenje objekta bez građevinske dozvole, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda, šumska krađa.

Kako je i zakonom propisano, kazna rada u javnom interesu izvršava se kod pravnog lica koje se bavi djelatnošću od javnog interesa, kao što su humanitarna, socijalna, komunalna, zdravstvena, ekološka ili druga slična djelatnost.

Ministarstvo pravde za svaki pojedinačni slučaj izvršenja kazne rada u javnom interesu zaključuje poseban ugovor sa pravnim licem u koje se osuđeno lice upućuje radi izvršenja te kazne, kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze. Osuđeno lice koje izvršava kaznu rada u javnom interesu nema pravo na naknadu za rad, niti druga prava po osnovu rada, osim prava na zaštitu na radu.

Vikend novine