Taj progon, tvrdi ona, počeo je 2018. godine, kada ona otkriva krupne nezakonitosti i kršenja ljudskih prava i sloboda i nezakonite obrade ličnih podataka od strane policijskih službenika na štetu građana Crne Gore.

Dugogodišnja službenica policije navodi da je sve to rađeno uz propuste i nezakonitosti starješina MUP-a i Uprave policije, koji su to dozvolili i svoje tvrdnje potkrepljuje dokazima aktima nadležnih organa, prije svega rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i zaključkom Savjeta za građansku kontrolu rada policije, te prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici.

U zaključku Savjeta za građansku kontrolu rada policije, između ostalog, piše da je ovaj organ imao u radu izuzetno ozbiljan predmetu kojem se prepoznaje kompletna širina i intenzitet problema zaštite ličnih podataka koji su u posjedu Uprave policije i MUP-a.

Savjet je utvrdio da je postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju bilo neprofesionalno i nezakonito i podsjeća službenike na obavezu odbijanja nezakonitih naređenja.

Takođe, Savjet ocjenjuje da je posrijedi zabrinjavajući opseg kršenja ljudskih prava prema kojem se MUP I UP iskazuje, u kontinuitetu pa na osnovu konkretnog slučaja izražava zabrinutost zbog mogućnosti postojanja uigrane šeme po kojoj se vrše nezakonitosti i zloupotrebe, onemogućavanje sankcionisanja istih i sprovode ozbiljna kršenja ljudskih prava.

Imajući u vidu odnos Uprave policije prema konkretnom slučaju Savjet iskazuje zabrinutost da se na isti ili sličan način postupa i prema drugim građanima i da u Upravi policije, još uvijek, ne postoji dovoljno ozbiljan i profesionalan nivo svijesti o značaju zaštite ličnih podataka građana navodi se u zaključku.

Savjet preporučuje MUP-u da obezbijedi tehničke i kadrovske mjere zaštite ličnih podataka u Informacinom sistemu i zbog ozbiljnosti konkretnog problema upoznao je i predsjednika Skupštine, Odbor za ljudska prava i slobode i Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Asanovićeva traži da se njen neposredni rukovodilac sasluša na sve okolnosti ocjenjivanja njenog rada i sposobnosti u proteklom periodu te da odgovori kako je, zašto je i po kom osnovu različito ocijenio nju i druge kolege iz odjeljenja, a radili su zajedno iste poslove i na istim zadacima i posebno da se svjedok detaljno izjasni kako je došao do svojih ocjena po navedenim kriterijumima.

Ona tvrdi da od šefa trpi mobing koji se sastoji u brojnim zlostavljanjima na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, koji se ponavlja i predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje, kao na primjer da joj mjesecima ne daje konkretne zadatke kao i druge vidove mobinga.

Dan