Pokazalo se, kaže, da smo spremni da odolimo ovakvoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi ali i da moramo raditi na diversifikaciji crnogorske ekonomije. Moramo se fokusirati više na sopstevene resurse, ne samo prirodne već i ljudski kapital koji imamo u zemlji.  

Korona kriza ostavila je traga na ekonomije svih zemalja svijeta. Izuzetak nije ni Crna Gora, potcrtava u u razgovoru za Novu M ministarka ekonomije Dragica Sekulić. U svakom slučaju iz ove situacije izvlačimo značajne pouke: 

"Prvo da smo spremni  kao sistem da odolimo ovakvoj i zdravstvenoj i  ekonomskoj krizi a sa druge strane smo vidjeli i da je naša administracija i naša privreda digitalno pismena, da zahtijeva i veći stepen digitalizacije, da treba da uvodi inovativna rješenja kojim bi uvodili digitalizaciju u svoje poslovne sisteme. Uvidjeli smo da moramo raditi na diversifikaciji ekonomije, da moramo više polagati na sopstvene resurse, ne samo prirodne već i ljudski kapital kojim raspolažemo u zemlji", kaže Sekulić.

A kad je riječ o diversifikaciji ekonomije, potrebno je  dodaje, pažljivo sagledati i promisliti koji su to proizvodi isplativi u Crnoj Gori.

"Prevashodno mislim na poljoprivredu. Sve ono što supstituiše uvoz u nekoj mjeri prihvatljivoj za naše funkcionisanje treba da ima prioritet i prednost. Meni se čini da kod industrije, moram uvezati i industriju i to jeste jedan od predloga kroz treći paket mjera, taj dio je pripremalo Ministarstvo ekonomije, da uvežemo velike državne razvojne projekte sa onim što je potrebno za realizaciju tih projekata. Pa ako govorimo o rekonstrukciji distributivne mreže, ajde da govorimo i o proizvodnji elemenata kao što su drveni ili metalni stubovi u CG koji bi se koristili za te razvojne projekte. I tu je nas zadatak da kroz različite programe kao što su beskamatni krediti, kao što su bespovratna sredstva pomognemo našoj privredi da ulaže baš u ono što će imati svoje tržište u Crnoj Gori, a istovremeno supstituisati uvoz koji realizujemo iz Crne Gore", navela je Sekulić.

Na pitanje da li je i u kojoj mjeri korona kriza ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema, Sekulić kaže da je ekonomska kriza pogodila cijeli svijet, te da ne možemo ni mi biti imuni na to.

"Još uvijek uspijevamo da izdržimo da zajedno sa našom privredom iznađemo najbolja rješenja. Realizovali smo do sada dva paketa ekonomskih  mjera a treći je tek počeo sa svojom primjenom. Tako da su to načini na koji brzo, efikasno i usmjereno možete rukovati jednom ovakvo krizom", kaže Sekulić za Novu M.

Ministarka podsjeća da je prvi paket mjera usvojen dva dana nakon prvog registrovanog slučaja koronavirusa u CG 19. marta, a cilj je bio odlaganje obaveza u iznosu od 280 miliona eura.  Vlada je, kaže ministarka Sekulić za Novu M, odlučila da pomogne privredi i kroz drugi paket mjera koji je počeo da se primjenjuje 1.maja. 

"On je rezultirao time da su nešto više od 100 dana isplatili više od 42 miliona eura subvencija za zarade. Za nekih 65 hiljada zaposlenih smo isplatili nešto oko 170 hiljada plata od čega oko hiljadu plata za novozaposlene odnosno za novootvorena radna mjesta ili novoprijavljene zaposlene u tom periodu. To je bio taj drugi paket koji je imao za cilj da održi ljudski kapital u Crnoj Gori i da sačuva radna mjesta, da sačuva ljude koji su zaposleni", navodi Sekulić.

Ministarka podsjeća i da je krajem jula usvojen treći paket ekonomskih  mjera vrijedan, milijardu i 200 miliona eura koji je prvenstveno sanacionog karaktera i ima za cilj da prioritetno pomogne turističkoj privredi.

Na pitanje koliko će korona kriza uticati na priliv stranih direktnih investicija u narednom periodu, kaže da za sad nema neke stagnacije.

"Iz razloga što smo u prethodnom periodu jako puno radili na investicionom ambijentu i okruženju i svaki investitor namjerava da realizuje svoju investiciju kako bi ona krenula da mu se isplaćuje što prije. Nemamo najava za kašnjenje, nemamo najava za odlaganje ili odustajanje. Direktne onvesticije su najbolji mogući način kako se može izaći iz krize. One osim što utiču na rast BDPa, one zapošljavaju domaću radnu snagu, angažuju domaća privredna društva", kazala je Sekulić.

Ministarka ističe da će kao i do sada fleksibilno odgovarati svakodnevnim izazovima sa kojima se susrijeću.

"Da nam je neko rekao u decembru prošle godine da ćemo se ovim danas baviti sigurno mu ne bi vjerovali. Ova godina je trebalo da bude rekordna godina i po  broju turista i uopšte po ekonomskom rastu u CG. Sve ono što smo radili prethodne 3 godine trebalo je da doživi finale u ovoj godini ali desilo se sve što se desilo i u svijetu i u region i kod nas. Milsim da ćemo i dalje biti fleksibilni i efikasni kako bi odolijevai svemu ovome.

Jako je važno da čim dobijemo prve naznake oporavka svjetske ekonomije, da se i naša zemlja vrati na onaj put na kojem smo bili u decembru prošle godine", kazala je ministarka Sekulić.