U svom posljednjem izvještaju GPMB piše da je pandemija koronavirusa pokazala u kolikoj je mjeri svijet bio nespreman za katastrofu ovakvih razmjera, uprkos brojnim prethodnim upozorenjima o tome da su u budućnosti neizbježne slične pandemije.   

"Pandemija kovida je težak zahtjevan test pripravnosti svijeta na izbijanje globalnih bolesti i pandemije", stoji u izvještaju, pa se zaključuje da je učinjeno vrlo malo kada je u pitanju i poziv koji je ovo nadzorno tijelo uputilo u svom prvom izvještaju prošle godine, a prije izbijanja pandemije koronvirusa.  

"Ako ne izvučemo pouke iz borbe protiv kovida i ne reagujemo na njih odgovarajućim načinima i potezima, iduća pandemija bi mogla, a bez sumnje će se pojaviti, da bude još pogubnija", upozorava GPMB, prenosi Hina.

Gro Harlem Brundlend iz GPMB i bivša direktorka SZO je, tokom virtualnog predstavljanja izvještaja istakla da je odbor još prije godinu dana upozoravao da je svijet loše pripremljen za suočavanje sa pandemijom.  

Upozorenje iz avgusta 2019.  

"Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti prijetnja je velikom dijelu svjetskog stanovništva i moglo bi da usmrti milione ljudi, a ugrožena bi bila cijela planeta", pisalo je u izvještaju iz avgusta 2019. godine.

“Globalna pandemija takvih razmjera bila bi katastrofalna - nastala bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svijet na to to nije pripremljen”, još tada su isticali stručnjaci GPMB.  

Brundlend je rekla da smo na najgori mogući način shvatili da se ostvaruju naši najgori strahovi. "Posljedice kovida još su pogubnije nego što smo očekivali, a aktivnosti i potezi na koje smo pozivali prošle godine još uvek nisu preduzeti", rekla je.  

Izvještaj je objavljen u trenutku kada se broj smrtnih slučajeva na globalno nivou približio milionskoj cifri, a od pojave koronavirusa u Kini krajem prošle godine u svijetu je gotovo 30 miliona evidentiranih slučajeva zaraze.  

Panika i zanemarivanje važnih faktora  

Bivša norveška premijerka Brundlend smatra kako je stigao trenutak da se prekine "ciklus panike i zanemarivanja" nekih važnih stvari, koji je rezultirao "katastrofalnim" posljedicama širenja kovida. Odbor za nadzor i praćenje globalne spremnosti ponovno poziva svit na globalnu saradnju i vrlo važno, dugoročno izdvajanje finansija za pripravnost i prevenciju pandemija.  

Odbor poziva UN i SZO, međunarodne finansijske institucije poput Svjetske banke da organiziraju samit o globalnoj zdravstvenoj krizi čiji će cilj biti postizanje dogovora o međunarodnom okviru kada su u pitanju spremnost i brza reakcija na hitne situacije i na osmišljavanje sistema koji bi efikasno otkrio kontrolisao izbijanje bolesti.    

Aktuelni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus složio se sa kolegicom, rekavši da "ulaganje u zdravlje i pripravnost na neku novu zdravstvenu pošast nije dobrotvorna djelatnost. To je ulaganje u našu budućnost."  

"Ako ne budemo ulagali u pripravnost, to će biti kao da čekamo da se avion sruši, a zatim tražimo dodatnu sigurnosnu inspekciju ili kao da čekamo da jedan grad izgori u požaru, a zatim shvatimo da nam trebaju vatrogasci", slikovito je opisao stanje.   

Istakao je da kovid bez sumnje "nije ni posljednja pandemija sa kojom će se suočiti svijet, ni posljednja globalna zdravstvena kriza".  

"Svaki dan koji prođe, a mi nismo ništa preduzeli, dan je koji nas približava sledećoj globalnoj zdravstvenoj krizi, bilo da je riječ o nekoj bolesti, o klimatskim promjenama ili prirodnim katastrofama. Sada ne znamo kada će se i kakva će biti sljedeća globalna zdravstvena kriza,ali znamo da je ona neizbježna i da za nju moramo da budemo spremni", naglasio je Gebrejesus.