Ista analiza navodi da je pojava virusa među učenicima uglavnom bila ispraćena izolacijom odjeljenja i nastavnog osoblja sa kojim su zaraženi đaci bili u kontaktu, te da nije donošena odluka da se čitave škole zatvore.

Nakon prvobitnog obustavljanja nastave širom Evrope na početku pandemije, obrazovne institucije bivale su zatvorene, i to privremeno, samo u situacijama kada su određeni regioni postajali mini žarišta odnosno kada je dolazilo do velikog prenošenja virusa među stanovništvom, prenosi portal Pobjeda.

Analiza HSRM-a obuhvatila je 13 evropskih zemalja oslanjajući se na podatke dostupne do početka avgusta.

Prema ovim informacijama, nekoliko zemalja poput Luksemburga i Grčke primjenjuje model po kome se odjeljenja dijele u grupe koje potom naizmjenično pohađaju onlajn i nastavu uživo.

Na drugoj strani, pojedine države kao što su Belgija ili Norveška razradile su različite scenarije za održavanje nastave u zavisnosti od epidemiološke situacije.

Tako su Belgijanci odlučili da ako je epidemiološka situacija povoljna (zeleni scenario), svi pohađaju nastavu uživo uz redovno pranje ruku kao jedinu mjeru prevencije.

Ako dođe do pogoršanja – što je nazvano žuti scenario – u školama postaje obavezno nošenje maski i održavanje socijalnu distancu, dok u slučaju narandžastog i crevnog scenarija smjenjuju se nastava uživo i onlajn časovi uz još strože mjere zaštite u školama.

Pri tome, ova država odlučila je i da obdaništa kao i osnovne škole ostanu otvorene bez obzira na dalji tok epidemije.

Sličan pristup odabrala je i Austrija, u kojoj takođe postoji mogućnost da se onlajn i nastava uživo smjenjuju ako dođe do pogoršanja situacije u određenom regionu, a školama je ostavljena mogućnost da samostalno odluče da li će održavati nastavu na tradicionalan način ali sa manjom grupom đaka.

Njemačka je takođe orijentisana prije svega ka tome da se održi nastava uživo, sa odjeljenjima koja su podijeljena u manje grupe tako da ako dođe do pojave virusa, mogu da se izoluju samo pojedinačne grupe umjesto cijele škole.

U ovoj državi takođe postoji i mogućnost prelaska na onlajn nastavu kada ne postoje uslovi da đaci odlaze u školu ili ako roditelji izraze želju da njihovo dijete nastavi školovanje putem interneta.

Analiza HSRM-a pokazuje da su otvaranje škola za sada ispratili pojedinačni slučajevi pojave virusa među đacima. U tim situacijama države obuhvaćene analizom izolovale su samo odjeljenja i nastavno osoblje koje je bilo u kontaktu sa zaraženim đacima dok su ostali nastavili nastavu uživo. Do zatvaranja obrazovnih instuticija dolazilo je samo u situacijama kada su određeni oblasti postale mini-žarišta, i to privremeno.

Na kraju, pomenuta analiza konstatuje da „iako uloga djece u prenošenju virusa još uvijek nije poznata do kraja, brz odgovor prilikom pojave prenosa virusa u školama i zajednici se pokazao kao važan radi sprječavanja daljeg širenja virusa“. Takođe je važno prepoznati prenos virusa u zajednici kao ključni faktor prilikom ponovnog otvaranja škola. Obuzdavanje prenosa virusa u zajednici stvoriće uslove za sigurniji povratak đaka u škole – zaključuje se u analizi.