"Vrijeme je da se prekine sa svim tim alarmizmom. Virus možemo da nadmudrimo koristeći naše znanje. Moramo shvatiti da će kovid sa nama biti jako dugo i moramo naučiti da živimo s njim. Ne možemo da nastavimo sa prekidanjem naših normalnih života i paralizovnjem svega", izjavio je dr Štrik, a prenosi Jutarnji list.

Njemački virusolog je bio zagovornik prvog karantina kada je uveden u Njemačkoj. U tom trenutku su stizali šokantni preliminarni podaci iz Italije i naučnici su se tek počinjali da se hvataju u koštac s koronaviruosm. Princip opreza stoga je nalagao drakonske poteze. Međutim, kako je Štrik rekao, računica se tokom sljedećih mjeseci razvoja pandemije dramatično promijenila.

Prema njegovom mišljenju, virus sada predstavlja manju opasnost i danas princip opreza podrazumijeva poteze u suprotnom smjeru – dovoljno je da se pridržavamo mjera i ostanemo hladne glave.

"Ne omalovažavam virus, ali ga ni ne preuveličavam. Moramo da nađemo primjeren balans", rekao je ne želeći da komentariše situaciju u Velikoj Britaniji, koja je sve bliže novom karantinu, pogotovo nakon što su tamošnji članovi naučnog savjeta vlade Borisa Džonsona utvrdili da državi prijeti čak 50.000 novozaraženih dnevno ako se ne preduzmu drastične mjere.

Ipak, dr Štrik je upozorio da se porast novih slučajeva pogrešno tumači.

"Uvjeren sam da su promjene u ponašanju ljudi imale snažan uticaj na zarazu. Ljudi se sada inficiraju s manjim dozama virusa zbog praktikovanja socijalne distance pa su im i kliničke slike blaže. Bolja higijena i mjere poput nošenja maski su smanjile te doze virusa. To je teško dokazati, ali imali smo istraživanja s drugim virusima čiji rezultati sugerišu upravo to", rekao je dr Štrik.

"Nije više dobro samo da se posmatra broj novih slučajeva zaraze. Morate da gledate i šta se događa na bolničkim odeljenjima i na intenzivnim jedinicama. To je mnogo bolji vodič za ovu pandemiju", dodao je on.

Dr Štrik smatra da je sada prilično sigurno sljedeće: velika okupljanja u zatvorenim prostorima ubrzavaju širenje zaraze, ali odlazak u prodavnicu ili kod frizera je rizik kojim se može upravljati.

U poređenju sa Španijom (652 preminulih s koronom na milion stanovnika), SAD (615), Velikom Britanijom (614), Italijom (591) i Francuskom (479), Njemačka je sa 113 preminulih na milion stanovnika primjer uspješne borbe s kovidom u zapadnom svijetu.

Njihov decentralizovani model prvi talas je savladao brzo i efikasno uz ograničenu ekonomsku štetu.

Kako je rekao, tajna leži u pravovremenom testiranju i praćenju kontakata, visokom stepenu discipline, dobroj saradnji porodičnih doktora sa svojim pacijentima kao i uopštenoj praksi među Njemcima da ostanu kod kuće ako su bolesni.

On predlaže tzv. sistem semafora, odnosno uvođenje lokalizovanih mjera u zavisnosti od toga gdje se situacija bude pogoršavala, odnosno, koja područja budu u zelenoj, žutoj ili crvenoj zoni. Boje bi pritom označavale popunjenost bolničkih kapaciteta. Sličnu verziju je nedavno uvela Austrija.

Dr Štrik je tokom prvog talas pandemije sa svojim timom sproveo veliko istraživanje zaraze u Hajsbergu. Otkrio je da je tamo procenjena stopa smrtnosti među inficiranima iznosila 0,37 odsto, što je oko četiri puta više od sezonskog gripa, ali i puno manje od jedan odsto, što je stopa koja se spominjala u kontekstu "koronakruzera" i Bergama.

On takođe misli da se stopa u međuvremenu smanjila na 0,30 posto zahvaljujući novim metodama liječenja, ranijem davanju kiseonika teže oboljelima i boljem sistemu praćenja kontakata. Takođe smatra da su pretjerane tvrdnje tzv. 'karantin jastrebova' da osobe koje prebole kovid imunost gube vrlo brzo zbog čega im je i sama pomisao na pojam kolektivnog imuniteta – nedopustiva.

"Širom svijeta je zabilježeno više od 30 miliona zaraženih i samo dva slučaja reinfekcije. To vam govori da mora postojati trajniji imunitet. Znamo iz iskustva s drugim koronavirusima da možete dobiti zaštitu u vidu antitijela na godinu ili dvije, a ako posle toga i obolite ponovno, imaćete djelimični imunitet zahvaljujući T-ćelijama tako da simptomi neće biti teški. Ne mislim da će kovid biti drugačiji", rekao je dr Štrik.

"Biće jako zanimljivo da se posmatra šta će se dogoditi u velikim gradovima u kojima je već zabilježeno puno zaraženih. Ne bi me iznenadilo da je u Njujorku u već dosegnut efikasan kolektivni imunitet, a možda i u Švedskoj, dodao je", dodao je dr Štrik.

On zaključuje da državne vlasti u borbi s pandemijom ne mogu da pogriješe sve dok se oslanjanju na zdrav razum i na detaljne analize o tome što predstavlja najmanje zlo. Klatno je u ovom trenutku, kako je rekao, otišlo previše na stranu "kovid neuroze" zbog čega su radikalno redukovani ključni UN programi za borbu protiv HIV i gladi u nerazvijenom svijetu, što bi moglo dovesti i do nebrojenih smrtnih slučajeva.

"Strah je često koristan refleks, ali u ovoj situaciji je loš advokat. Ljudi su postali iracionalni", zaključio je dr Štrik u intervjuu za britanski "Telegraph".