To su iz ove NVO saopštili povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, koji se obilježava 28. septembra.

"To podrazumijeva uvažavanje, a ne uskraćivanje, prava javnosti da zna kako se donose i sprovede odluke od strane institucija i njihovih rukovodilaca. Razvoj demokratskog društva u svojoj osnovi ima pravo javnosti da zna što u njeno ime rade izabrani predstavnici vlasti, ali i svih organa javnog sektora koji su finansirani iz budžeta kojem upravo građani i građanke doprinose", saopštila je Mira Popović, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija.

U tom pravcu, kako je istakla, potrebno je pristupiti prioritetnoj promjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama ili izradi novog nacrta, pošto je postojeći posljednjim izmjenama dodatno zatvorio sistem i onemogućio pravo javnosti da zna, a i predstavljeni novi nacrt je već ocijenjen od strane civilnog sektora i stručne javnosti kao korak unazad.

"Nespojivo je sa proklamovanim zalaganjem za evropeizaciju društva da organi javnog sektora ostaju zatvoreni u dijelu informacija od javnog značaja. To se posebno vidi u tzv. „osjetjivim pitanjima“ koja se odnose na tokove novca, zapošljavanja, ugovore sa privilegovanim firmama, itd. Posljednjim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama previše je toga ostavljeno predstavnicima organa na „slobodnu volju“, odnosno da sami procjenjuju koliko je infomacija potrebno dati javnosti na uvid. Time je održan privid transparentnosti, a suštinski je sistem postao još zatvoreniji", kazala je ona.

Prvostepeni organi, smatra ona, i dalje pokazuju priličnu neodgovornost u odnosu na poštovanje prava javnosti da zna o čemu svjedoči i preko 3.500 žalbi koje su upućene Agenciji za slobodan pristup informacijama (AZLP). Ističe se oni organi koji ćutanjem administracije krše pravo javnosti da zna, a posebno je pitanje i kako AZLP postupa po ovim žalbama.

"U godišnjem Izvještaju o stanju zaštite ličnih podtaka i stanja u oblasti pristupa infromacijama za 2019. godinu, AZLP navodi da je uspjela da „nagovori“ prvostepene organe da u 857 slučajeva odgovore na dostavljeni zahtjev, čime je taj postupak značajno skraćen. Međutim, ovaj izvještaj ne daje uvid u prolazno vrijeme same AZLP i koliko je dana prosječno potrebno da se dobije odgovor od ovog organa a praksa ukazuje da je izvan zakonskih rokova čime se, takođe, krši pravo javnosti da zna", kaže Popović.

Posebno zabrinjava, kaže on, i neujednačena praksa organa javnog sektora koji na različite načine tumače zakonske odredbe, a što se odnosi i na formu dostavljanja zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

"CGO primjećuje, u posljednjem periodu, negativan trend u okviru kojeg se pokuša taj proces administrativno opteretiti kako bi se ograničilo pravo javnosti da zna. Na žalost, AZLP tu nije od pomoći jer suštinski staje na stranu onih organa koji stavljaju prepreke u pristupu informacijama, umjesto da sklanja te prepreke i dosljedno tumači zakon u duhu u kojem je pisan", rekla je Popović.

CGO očekuje da nova vladajuća većina na svim nivoima na kojima vrši vlast pokaže senzibilitet ka pitanjima koja su ključna za uspostavljanje mehanizama provjere i praćenja procesa kreiranja i sprovođenja javnih politika.

"U suprotnom, nećemo moći konstatovati kvalitativne promjene a one su ključne u daljoj demokratizaciji društva", rekla je ona.