U studiji, objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu Computers in Human Behavior, ispitano je 320 osoba koje žive u Vuhanu o tome kako su dolazili do informacija o zdravlju i dijelili ih s prijateljima, članovima porodice i kolegama putem WeChata, kineske najpopularnije aplikacije za dopisivanje.

Takođe je korišćena ljestvica stresa za mjerenje anksioznosti i depresije na način da se tražilo od ispitanika da ocjene izjave poput "osjećao sam da je život besmislen" i "imao sam uznemirujuće snove o epidemiji koronavirusa".

Bu Žong, profesor novinarstva sa Univerziteta u Pensilvaniji i koautor studije, rekao je da je tim počeo da istražuje učinke društvenih medija na mentalno zdravlje ljudi, nakon što je Vuhan stavljen pod karantin kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Ranije istraživanje pokazalo je da se više ljudi oslanja na društvene medije u pronalaženju i dijeljenju informacija za vreme kriza. Tako je u razdoblju od kraja marta do početka maja 46 do 51 posto Amerikanaca reklo da češće koristi društvene medije nego prije pandemije, pokazalo je ispitivanje koje je proveo Harris Poll.

Nova studija je pokazala da se više od 50 posto ispitanih, od kojih niko nije patio od trauma ili depresije pre pandemije, suočilo s određenim nivoom depresije.

Gotovo 20 posto ispitanih reklo je da se suočilo s umerenom do teškom depresijom, a nešto više od 20 posto iskusilo je umerenu do tešku sekundarnu traumu, do koje može doći kada ljudi čuju o traumatičnim iskustvima drugih.

Na temelju modela naučnika, preterano korišćenje društvenih mreža bilo je povezano sa težom depresijom i sekundarnom traumom.

Istovremeno, Žong je rekao da je važno shvatiti kako sve vrste društvenih mreža, uključujući platforme poput Fejsbuka i Tvitera, mogu pomoći ljudima tokom zdravstvene krize.

"Ne želimo da ljudi misle da su društvene mreže loše. Samo želimo da znaju da postoji ravnoteža. Kada pređete prag, poput provjeravanja svakih pet ili 10 minuta, to vam može donijeti još više stresa."

Naučnici su rekli kako je moguće da su ljudi koji su konzumirali više zdravstvenih informacija na WeChatu pridavali pretjeranu važnost sadržaju, doživljavajući više depresije i sekundarne traume od onih koji su ga manje koristili.

Stoga su preporučuli pauze od društvenih mreža tokom stresne zdravstvene krize poput ove pandemije koronavirusa.

"Ne bismo trebali kriviti društvene mreže", rekao je Žong.

"Samo bismo trebali da obratimo pažnju na to kako ih koristimo".