Remdesivir je lijek koji se trenutno koristi za liječenje koronavirusa, i to pacijenata koji su stariji od 12 godina i koji se nalaze u teškom stanju, imaju upalu pluća i potrebna im je terapija kiseonikom.

Ovaj lijek je od danas dostupan u svim bolnicama za liječenje kovida u Srbiji, kako je još prije nekoliko dana najavio državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije Mirsad Đerlek.

Lijek se inače koristi još od maja u američkim bolnicama, a u EU je njegova upotreba odobrena u junu ove godine.

"Remdesivir je antivirusni lijek koji je inicijalno razvijen kao terapija protiv hepatitis C i ebole, a zapravo se pokazalo da je najefikasniji kod liječenja raznih tipova koronavirusa. Ranije su to bili SARS I MERS sad vidimo da je u pitanju kovid, ono što je trenutni uzročnik pandemije", rekao je dr Bojan Trkulja, direktor Udruženja proizvođača inovativnih ljekova - Inovia za Novi dan i dodao:

"Remdesivir je lijek koji u velikoj mjeri pomaže pacijentima sa teškom kliničkom slikom, kod onih pacijenata koji zahtijevaju dodatnu terapiju kiseonikom i kao takav predstavlja pomoć kovid bolnicama širom Evrope i svijeta i uz deksametazon jedini je lijek koji je zvanično odobren u Evropi za liječenje pacijenata sa kovidom”.

Remdesivir se primjenjuje u šest doza po jednom pacijentu, kako je pokazalo kliničko istraživanje i kroz ista ta istraživanja se pokazalo da značajno smanjuje vrijeme oporavka kod pacijenata sa težom kliničkom slikom, što je i dovelo do njegove registracije.

"Ovaj lijek je prilično dobro oružje kada se ljekari nađu u situaciji da nemaju baš mnogo toga što mogu da daju pacijentima. U isto vrijeme moramo da kažemo da to nije lijek koji će da zaustavi pandemiju koronavirusa, prije svega zato što ne djeluje tako efikasno na sve pacijente, niti može da spriječi zaražavanje, kao što bi to bio slučaj sa nekom vakcinom”, objasnio je dr Trkulja.

Poznato je da je evropska Agencija za ljekove po ubrzanoj proceduri odobrila upotrebu remdesivira, a ispitivanja ovog lijeka su i dalje u toku, tako je rekao i sam proizvođač.

Kako je jedna od neželjenih posljedica ovog lijeka i bubrežna infekcija, postavlja se pitanje kako je moguće odobriti upotrebu jednog lijeka ukoliko još nisu ispitani sve posljedice.

Dr Trkulja to objašnjava činjenicom da ne postoji lek bez neželjenih efekata.

Čak i kada se registruje neki lijek, to ne znači da se time završavaju klinička istraživanja.

"Klinička istraživanja, tada već u fazi IV, traju praktično tokom cijelog perioda jednog životnog ciklusa određenog lijeka jer se pokušava da na što većem broju pacijenata, sa što većom razlikom u kliničkim slikama, stekne što je moguće više informacija o određenom lijeku", rekao je dr Trkulja za N1 i dodao:

"Veoma je bitno da ta istraživanja postoje kako bi zdravstveni radnici sa velikom preciznošću mogli da kažu koja doza lijeka će biti maksimalno efikasna uz minimalane neželjene efekte".