Na početku pandemije psihijatri su anketirali 5.070 odraslih Australijanaca i konstatovali da je više od tri četvrtine ispitanika odgovorilo da se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo od početka izbijanja bolesti.

Gotovo 80 odsto ispitanika izrazilo je umjeren do ekstreman nivo straha od neizvjesne budućnosti.

Polovina je izjavila da se osjeća umjereno do krajnje usamljeno, a polovina da osjeća umjeren do ekstreman strah od finansijskih posljedica pandemije na njihov život, prenosi DPA.

U ovakvim nespokojnim vremenima ljudi se mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, depresivno i prezasićeno stalnim upozorenjima i medijskim izvještajima o širenju pandemije, navode iz australijske dobrotvorne organizacije za podršku u kriznim situacijama koja djeluje pod nazivom "Lajf lajn".

Ova organizacija daje savjete koji se odnose na mentalno zdravlje pojedinca, ukazujući na to da bi svaki čovjek morao aktivno da vodi računa o vlastitoj zaštiti i bude svjestan u kolikoj mjeri može podnijeti izloženost medijima.

Usamljenost je i prije pojave pandemije bila nevidljivi problem, potvrđuju i njemački ljekari.

"U velikim gradovima živi mnogo ljudi koji nemaju gotovo nikakvih društvenih kontakata", ističe Stefan Dojčman, koji vodi dobrotvornu organizaciju iz Hamburga.

U jeku pandemije taj problem se produbio. U prvoj fazi pandemije, između sredine marta i sredine maja, njegova linija za pomoć u Hamburgu zabilježila je 25 do 30 odsto više poziva.

"Mnogi ljudi su se žalili na dubok i težak osjećaj usamljenosti", kaže Dojčman.

Do sličnih saznanja došli su i volonteri stotinu linija za psihološku pomoć koje djeluju širom Njemačke. Oko 40 odsto ljudi zvalo je želeći da razgovara o restrikcijama, o neizvjesnosti i o promjenama koje je donijela pandemija.

Pandemija u Njemačkoj izazvala je "epidemiju usamljenosti".

Oko 80 odsto ispitanika žali se da im izostanak kontakata sa članovima porodice i prijateljima pada veoma teško, pokazalo je istraživanje instituta "Forsa", sprovedeno po narudžbi njemačke kuće zdravstvenog osiguranja "Tehniker krankenkase".

Granica između usamljenosti, depresije i mentalnih bolesti vrlo je nestalna, upozoravaju stručnjaci.

Uz depresiju i anksiozne poremećaje, akutni i posttraumatski stresni poremećaj, zavisnost od alkohola i droge, u ovakvim nestalnim vremenima mogu se pojačati i opsesivno-kompulzivni poremećaji i psihoze.

Naučnici sada procjenjuju kolika je opasnost od usamljenosti u doba pandemije i od njenih posljedica, te pozivaju sve koji su primorani da ostanu kod kuće da pronađu nekoga s kim će razgovarati o svojim brigama i strahovima, te da održavaju onlajn veze.