“Recimo, Srbija i Bosna i Hercegovina imaju po 25, odnosno 23 odsto bruto dodate vrijednosti od industrije, i dosta su stabilne na kovid turbulencije i onda su stope oscilacije njihovog rasta ili smanjenja manje izražene nego kod zemalja koje su orjentisane ka turizmu, kao Crna Gora”, kazala je Đurović za rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE), prenosi Mina.

Prema najnovijoj procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), crnogorska ekonomija bi mogla da oslabi 12 odsto, a sličnu prognozu od 12,4 odsto je u svom jesenjem izvještaju objavila i Svjetska banka (SB).

“Strukturu naše današnje ekonomije je takva da, kako opisuje Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), trećina zaposlenosti nam je u turizmu i povezanim djelatnostima, i isto toliko kreiramo bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, kazala je Đurović.

Zato, kako je dodala, Crna Gora ima tu projektovanu negativnu stopu rasta i svakako da se ne može očekivati opravak preko noći. Posebno imajući u vidu da je ova zdravstvena kriza vrlo izražena, neizvjesna i da traje, te da se izuzetno odražava na ranjivu strukturu ekonomije.

Prema njenim riječima, glavna filozofija ekonomskog razvoja na srednji rok biće kako povećati njegovu otpornost, a smanjiti ranjivost, jer zdravstvene krize će pratiti savremne ekonomije budućnosti i dolaziće u ciklusima.

Kada je riječ o javnom dugu, SB je saopštila da bi on u Crnoj Gori mogao dostići ove godine 93 odsto BDP-a.

“Bilo koja Vlada koja će kreirati novu izvršnu vlast, vjerovatno će morati dobro razmisliti da li treba raditi još jedan rebalans, odnosno da li ima potrebe za dodatnim zaduživanjem. Projekcija SB upućuje na to”, ocijenila je Đurović i dodala da bi se time omogućilo funkcionisanje osnovnih mjesečnih prinadležnosti – plata, penzija, socijalnih davanja, kao i osnovno održavanje investicionog ciklusa.

Analizirajući obaveze na duži rok, Đurović smatra da već od naredne godine treba pregovarati i sa kineskim investitorom oko restrukturiranja duga za izgradnju prioritetne dionice autoputa.

“To je nešto što poznaje istočnoevropska praksa, a što investitor vjerovatno možda i očekuje. Možemo pregovarati neke izmjene i možda kreditne uslove, da dobijemo finansijski kiseonik, kako bi anuiteti pristigli malo kasnije”, objasnila je Đurović.

Ona je kao dodatne opcije navela mogućnost aranžamana sa evropskim bankama, te novih fondova za antikovid akcije, jer bi njihovo eventualno korišćenje bi za Crnu Goru bilo olakšano zbog korišćenja eura kao zvanične valute.

Đurović je kazala da očekuje da bi se pronalaskom vakcine protiv koronavirusa i stabilizacijom zdravstvene krize poboljšao i ekonomski ambijent Crne Gore, prvenstveno u oblasti sektora usluga koji zavisi od međunarodne tražnje.

Ona je podsjetila da je i u prošlosti Crna Gora imala velikih oscilacija javnog duga, a kao primjere navodi da je on početkom ovog vijeka iznosio 80 odsto, potom se smanjio na 28 odsto u periodu 2007/2008 godine, prije krize.

“Znači, crnogorska ekonomija je vrlo specifična, vrlo ranjiva, ali se ipak brzo oporavlja. Ako se mora zaduživati – mora, naravno do granica koliko moramo biti likvidni da redovno otplaćujemo sve pristigle anuitete. Ali, Crna Gora je izlazila i iz težih kriza, pa ćemo izaći i iz ove”, zaključila je Đurović.