To je Pobjedi rečeno iz Biroa za odnose s javnošću Ministarstva odbrane uz pojašnjenje da je riječ o konvencionalnoj municiji za minobacače i municiji za streljačko naoružanje.

Tvrdnju da ne može doći do kontaminacije temelje na uporednom primjeru sa lokaliteta gdje su ranije uništavani viškovi naoružanja gdje je ispitivanje vode, zemlje i vazduha, kako je navedeno, pokazalo da nije bilo uticaja na životnu sredinu.

"Tokom vježbi na Sinjajevini koristiće se samo konvencionalna municija koju duže jedinice VCG za realizaciju gađanja minobacačima 60, 82 i 120 mm i haubicama 122 mm. Pored ove municije koristiće se i municija za streljačko naoružanje 5,56 mm, 7,62 mm i 12,7 mm. Po našim procjenama, ova vrsta municije ne može da dovede do kontaminiranja područja Sinjajevine, imajući u vidu količinu municije koju ćemo trošiti za potrebe jedinica VCG. Kao jedan od uporednih primjera možemo navesti lokalitet Prage, u blizini Nikšića, gdje je MO uništavalo viškove ubojnih sredstava. Riječ je o mnogo većim količinama od onog što ćemo koristiti na Sinjajevini. Nakon toga sproveli smo ispitivanje vode, zemlje i vazduha, koje je pokazalo da nema uticaja na životnu sredinu", navodi se u odgovorima MO na pitanja Pobjede o efektima municije na okolinu.

Neprihvatljivo

Brojne nevladine organizacije, građani, ekolozi i mještani, odnosno stočari i poljoprivrednici koji izdižu na najveći pašnjak na Balkanu revoltirani su, međutim, najavom održavanja minobacačkih gađanja.

Svetlana Golović iz Građanske inicijative ,,Sačuvajmo Sinjajevinu“ ocijenila je da nije prihvatljiva teza o potrebi postojanja vojnog poligona za vježbe, posebno ne na takvom mjestu kao što je Sinjajevina.

"Vojska Crne Gore ima potrebu za vježbom koja se može odraditi i na nekom poligonu susjednih država gdje se već obavljaju vojne vježbe par godina. Mi smo NATO članica, imamo brojne saveznike u toj alijansi, stoga očekivati je da nam oni ustupe poligone za vježbu tih nekoliko dana godišnje. Nije u redu da najmanja NATO članica žrtvuje svoju najveću planinu za vojni poligon te tako unazadi i sebe i svoj narod", smatra Golović.

Ona je istakla da građani u stvari ne znaju šta se desilo pa je umjesto inicijative za proglašenje Sinjajevine parkom prirode ,,podmetnuta i nametnuta odluka o pretvaranju ovog najvećeg pašnjaka na Balkanu u vojni poligon“.

"To je urađeno uz ignorisanje svih demokratskih načela, jer se Vlada nije osvrnula na peticiju crnogorskih građana, proteste stočara i ekoloških organizacija. Lokalno stočarsko stanovništvo kao najzainteresovanije u svoj ovoj priči nije konsultovano ni po jednom pitanju, što je krajnje negativna praksa i dokaz nedemokratske atmosfere u kojoj je odluka o proglašenju naše planine za vojni poligon donijeta", kategorična je Golović.

Vježba nije novost

Iz Ministarstva odbrane, međutim, ističu da je vježba isplanirana i najavljena krajem prošle godine, dakle nije ništa novo, a inicijativa za formiranje poligona datira godinama unazad.

"Vlada Crne Gore je 5. septembra 2019. godine donijela odluku o formiranju Vježbovno-strelišne prostorije na Sinjajevini. Podsjećamo da se nakon formiranja Vojske Crne Gore, stvorila potreba za formiranjem vježbovno-strelišnog poligona, te da je ova inicijativa pokrenuta 2013. godine, što ujedno daje odgovor na mnoga pitanja koja su pokrenuta ovih dana i koja ukazuju na političku stranu priče", kažu u tom Vladinom resoru.

Iz Ministarstva su ponovili poziv predstavnicima NVO sektora i medija da prisustvuju vježbi 22. oktobra, gdje bi razgovarali o svemu i ,,otklonili eventualne nedoumice“.

"Kao odgovorna institucija, pristupili smo i izradi nultog stanja, kako bi se utvrdilo stvarna situacija na toj planini. Izrada nultog stanja, kao i obezbjeđenje programa za kasniji monitoring segmenata životne sredine, zahtijeva interdisciplinarni pristup, stoga su u projekat uključene sve relevantne institucije, a prije svega Centar za ekotoksikološka ispitivanja koji je zadužen za monitoring vazduha, zemlje, buke i radijacije. Dio istraživanja je završen, sa čime će javnost biti upoznata 22. oktobra na Sinjajevini, kao i sa ostalim detaljima vezano za prostor. Takođe, svi ti podaci biće korišćeni i u procesu kandidovanja Sinjajevine u Evropsku ekološku mrežu Natura 2000. Napominjemo da ćemo taj postupak istraživanja ponoviti sljedeće sedmice, u toku i nakon vježbe, kako bi imali uporedne podatke", rečeno je Pobjedi u MO.

Bez kompromisa

Iz Građanske inicijative ,,Sačuvajmo Sinjajevinu“ smatraju da park prirode, odnosno kandidatura za Evropsku ekološku mrežu Natura 2000 i vojni poligon isključuju jedno drugo.

"Кompromisa da se ostavi mogućnost poligona na Sinjajevini ne može biti. Sinjajevina mora da se proglasi regionalnim parkom prirode, što je već predloženo studijom Agencije za zaštitu prirodne i životne sredine. Zaštita teritorije Sinjajevine sa njenim biodiverzitetom nije samo potreba već i nužnost. Sinjajevina je visokoplaninski pašnjak sa prosječnom nadmorskom visinom od 1600 mnv, što je čini jedinstvenom u svijetu", zaključuje Golović.

Poligon zauzima 7,5 hiljada hektara

Prema podacima Ministarstva odbrane, Vježbovno strelišna prostorija „Sinjajevina“ obuhvata prostor od 7,5 hiljada hektara (74.596.381 m²).

Ova zona pokriva oko 18 kilometara dužine u najdužem dijelu i šest kilometara širine u najširem dijelu, na teritorijama opština Šavnik, Mojkovac i Kolašin.

Protesti

Predstavnici nevladinih organizacija, ekološki aktivisti, stočari i poljoprivrednici koji koriste katune na Sinjajevini, od petka veče se okupljaju i konače na planini navodeći da neće dozvoliti pretvaranje dijela tog područja u zonu vojnih vježbi.

Aktuelni ministar odbrane Predrag Bošković je proteste nazvao politikantskim i ponovio da se o svemu razgovara 22. oktobra na Sinjajevini.