Gegaj je za Pobjedu rekao da većina manjinskih partija nije nasjela na poziv koalicije koja je favorit crkve sa stranim predznakom i koja svoju vlast sastavlja u manastirima.

"Lideri ovih snaga Rafet Husović, Fatmir Đeka i Mehmet Zenka su bili dovoljno jasni u njihovim izjavama koje bez rezerve pozdravljam. Oni su rekli da nikada manjinski narodi u Crnoj Gori neće biti u vlasti sa onima koji nijesu u stanju da se iskreno zakunu da rade na očuvanju njenih državnih i nacionalnih interesa, koji neće braniti prozapadni kurs naše države, koji će odmah pristupiti poništenju priznanja države Kosovo, koji će imati jednog i jedinog iskrenog međunarodnog partnera Rusiju, koji će narušiti dobre odnose sa susjedima", kazao je Gegaj u intervjuu za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, manjinama je potrebna vladavina prava, građansko organizovanje i maksimalna tolerancija političkih snaga na vlasti za sva ljudska prava i slobode, kao i ekonomska ponuda u pravcu prosperiteta.

"Da li politički subjekti koji sad čine ovu troglavu koaliciju, a koji su dobro poznati crnogorskoj javnosti, ulivaju povjerenje partijama manjinskih naroda? Ne. Za manjinske partije nema mjesta gdje se Albanci, Bošnjaci nazivaju pežorativnim imenima, nema mjesta gdje se poništava evropska i evroatlantska budućnost Crne Gore", rekao je Gegaj.

A od takvih napada, kako navodi, nijesu pošteđeni ni Crnogorci ni Hrvati.

"Ne treba zaboraviti da je predizborna retorika građena i protiv priznanja Kosova, što smatramo da je potpuno protiv naših dobrosusjedskih odnosa. Treba napomenuti da manjine plaši i to što je tročlana koalicija favorit jedne crkve sa stranim predznakom, gdje manjine ne vide sebe, da se sastanči u manastirima te iste crkve, ostavljajući utisak da bi Crna Gora na takav način mogla da se pretvori u svojevrsnu teokratiju poput Irana", navodi Gegaj.

A što se tiče drugih subjekata, kako navodi Gegaj, koji žele saradnju sa partijama manjina, ja bih im poručio da manjinama odgovara da se i ubuduće sačuvaju sva postignuta dostignuća Crne Gore kao moderne građanske, multinacionalne, multikonfesionalne i multikulturalne države, načela koja su ovjekovječena Ustavom Crne Gore iz 2007. godine i dosadašnjim napretkom Crne Gore.

"Za kraj ću se ponovo osvrnuti na riječi Meše Selimovića: 'Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu'",zaključio je Gegaj.