Rekordan broj novozaraženih korona virusom Srbija i Slovenija zabilježile su dan za danom – 21. oktobra 512 u Srbiji i 22. oktobra 1.663 u Sloveniji. Rekordne brojeve bilježe i ostale države regiona.

Najveći broj ljudi preminuo je od virusa korona u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini – 874 i 1.051.

“Sada tek svako saznaje da je neko koga poznaje zaražen. U prvom talasu, nismo nikog znali”, kaže za BBC na srpskom Marija Lorencin iz Ljubljane.

Dok je Slovenija uvela policijski čas kako bi spriječila širenje virusa, a Bosna i Hercegovina se sprema za lokalne izbore sredinom novembra, u Srbiji za sada nema novih epidemioloških mjera.

BBC na srpskom je razgovarao sa stanovnicima zemalja u susjedstvu o mjerama koje su na snazi i životu usred novog talasa epidemije.

Slovenija: Kazne od 400 do 4.000 eura za kretanje tokom policijskog časa

Marija Lorencin živi u Ljubljani i masku ne nosi samo kada sjedne na bicikl kojim se kreće kroz grad.

“Maske su obavezne i na otvorenom i na zatvorenom. Nosimo ih uvijek kada smo unutra, ali i napolju, osim kada smo u prirodi ili na biciklu”, kaže Lorencin.

Ljubljana je mirnija nego inače, manje je ljudi na ulicama, a kafići i restorani su zatvoreni, priča ona.

Slovenija je u maju prva u Evropi proglasila kraj epidemije, međutim, pet mjeseci kasnije, 20. oktobra, uveden je policijski čas.

Kretanje je zabranjeno od devet uveče do šest ujutru.

“Krajnje je vrijeme da nas ove brojke otrezne, uvedene mjere su bile nužne”, rekao je predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša poslije uvođenja policijskog časa, prenosi agencija Beta.

Premijer je poručio onima koji ne poštuju pravila da ugrožavaju javno zdravlje i živote i pozvao ih na “razboritost u vrijeme prijetećeg drugog talasa”.

Lorencin kaže da za njenu porodicu policijski čas ne mijenja mnogo – od devet uveče su obično kod kuće.

“Ljudi su bili disciplinovani i za vrijeme prvog i drugog talasa, ali sada poštuju mjere i zbog kazni – ako vas uhvate uveče posle 21 sat, kazna je od 400 do 4.000 evura”, kaže.

Osim policijskog časa, u Sloveniji je zabranjeno kretanje između određenih oblasti, a u školu idu samo učenici do petog razreda – ostali nastavu prate od kuće.

Okupljanja su dozvoljena samo kada je zajedno šestoro ljudi, a zabranjena su javna okupljanja, vjerski obredi i vjenčanja.

“Gnjavim moje, uvijek pitam da li su oprali ruke kada uđu u kuću, brišem kvake alkoholom”, kaže Lorencin.

Ipak, dodaje da jeste “malo opuštenija” nego za vrijeme prvog talasa.

“Više ne dezinfikujem sve namirnice kada se vratimo iz radnje”, kaže.

Jedino što joj ruši svakodnevicu jesu zatvoreni restorani.

“Nedostaje mi kada odemo na izlet negdje u prirodu i kada smo na nekoj planini i šetamo, da svratim u planinski restoran i tamo se poslije šetnje odmorim i pojedem nešto”, kaže.

Ipak, Slovenija bi u narednim danima mogla da zatvori i hotele i tržne centre.

Ministar zdravlja Tomaž Gantar izjavio je da je medicinska struka još prošle nedjelje preporučila Vladi “privremeno potpuno zaključavanje”.

Međutim Vlada Slovenije će nastaviti “uravnoteženo održavanje ekonomskih aktivnosti i javnog života”, prenosi agencija Beta.

Hrvatska: Svaka peta testirana osoba pozitivna na korona virus

U Hrvatskoj je 22. oktobra svaka peta osoba testirana na virus koronu bila pozitivna, prenijela je Hrvatska radio televizija (HRT).

Sajtu hrvatskog Nacionalnog stožera civilne zaštite, na kome se objavljuju brojevi novooboljelih, nije bilo moguće pristupiti neko vrijeme – vjerovatno zbog velikog interesovanja za nove brojeve, prenosi HRT.

Sa 1.563 novoozaraženih, Hrvatska je 22. oktobra zabilježila rekord u jednom danu.

Polovina novozaraženih u Hrvatskoj je u Zagrebu gdje živi Slaven Škobot.

Slavenu je kretanje ograničeno zbog tetrapareze – nepotpune tetraplegije – kreće se uz pomoć kolica.

Novi talas porasta oboljelih nije pretjerano promijenio rutinu njegove porodice.

“Nosimo maske, dezinfikujemo ruke, malo više nego nego za vrijeme ljeta. Osim toga, izbjegavamo odlaske na velika okupljanja”, priča Slaven.

U Hrvatskoj je nošenje maski obavezno u zatvorenim prostorima, a preporuka je da se maske nose i napolju ukoliko je nemoguće držati rastojanje od drugih ljudi.

Međutim, na ulicama Zagreba nošenje maski je obavezno ukoliko je nemoguće držati razmak od dva metra.

“Rekao bih da se ljudi pridržavaju mjera, ali je sve više onih koji posustaju i koji situaciju više ne doživljavaju ozbiljno kao i prije”, kaže Slaven.

Slaven ima ličnog asistenta koji sa njim dnevno provodi nekoliko sati i pomaže mu u svakodnevnim aktivnostima koje ne može sam da obavi.

“Sa svojim sam se asistentom dogovorio da na posao dolazi autom kako bi izbjegao gradski prevoz i s obzirom na to da se ni on ne kreće u većim masama, imamo isti odnos kao i prije pandemije”, priča.

Ipak, sa svima ostalima je na distanci.

“To podrazumijeva fizioterapeute i odlaske na vježbe – tu naravno koristimo maske, neki rukavice i dezinfikujemo ruke”.

Ministar zdravlja Hrvatske Vili Beroš rekao je da nadležni ocjenjuju rezultate trenutnih mjera i da će od ocjene zavisiti da li će i koje nove mjere biti uvedene, prenijela je agencija Beta.

Nove mjere mogle bi se donositi na ograničenja okupljanja.

Policijski čas je posljednja mjera kojoj bi Hrvatska mogla da pribjegne, rekao je Beroš.

Crna Gora: Osjećaj je kao da je neko izvukao radost iz svega što nas je činilo srećnima

Crna Gora najduže je odolijevala virusu korona – bila je posljednja zemlja regiona koja je zabilježila prve slučajeve sredinom marta 2020.

Više od pola godina kasnije, novinarka Nikoleta Vukčević iz Podgorice kaže da u glavnom gradu Crne Gore stanovnici maske stavljaju bez razmišljanja prilikom ulaska u zatvorene prostore.

“Rekla bih da nam nekako ulazi u krv i refleksno stavljamo maske preko nosa i usta kada ulazimo u prodavnice, banke, salone, kao što stavljamo ruku na usta kada zijevamo”, kaže Vukčević.

U Podgorici je već duže na snazi mjera o nošenju maski, ne samo u zatvorenim prostorima, već i na javnim površinama, ali Nikoleta kaže da to ne poštuju svi.

“S obzirom na cjelokupnu situaciju, iz dana u dan sve je više ljudi koji ne vide smisao mjera, jer su i same vrlo nelogične”, dodaje.

Različite opštine u Crnoj Gori imaju različite mjere, koje propisuju nadležni u odnosu na broj obolejlih na određenoj teritoriji.

U Podgorici i još nekoliko gradova i opština, ugostiteljski objekti rade samo do deset uveče.

Upravo mjere koje se odnose na ugostiteljske objekte “najviše nerviraju” i ugostitelje i građane, kaže Nikoleta.

“Ne postoji valjan razlog da za stolom sjede dvije osobe i da je radno vrijeme ograničeno do 22 časa kad svi poslije kafića nastave druženje u parku ili u kućama”, smatra.

Od nedavno, ekipa Turističke inspekcije uz asistenciju Komunalne policije kontroliše ugostiteljske objekte u glavnom gradu Crne Gore, saopštila je Vlada Crne Gore.

“Osjećaj je kao da je neko izvukao radost iz svega što nas je činilo srećnima”, sumorno zaključuje Nikoleta.

Sjeverna Makedonija: Strah od kolapsa zdravstvenog sistema

Od početka pandemije u Severnoj Makedoniji preminulo je 874 ljudi.

Taj broj zemlju stavlja na mračno drugo mjesto po broju preminulih u regionu, odmah iza Bosne i Hercegovine.

Od početka oktobra, sve je veći broj novozaraženih, a rekordan broj otkrivenih slučajeva u jednom danu zabilježen je 22. oktobra – 640 ljudi.

Meri Hristova iz Bitolja na jugu Sjeverne Makedonije kaže da se atmosfera u gradu promijenila u odnosu na onu na početku pandemije.

U martu i aprilu bilo je manje zaraženih u gradu, ali su ljudi bili uplašeniji, priča.

“Sada je situacija drugačija, ima više od deset zaraženih, ali strah kao da je nestao”.

Vlada Sjeverne Makedonije ograničila je rad ugostiteljskih objekata do jedanaest uveče, a javni prevoz funkcioniše sa pedeset odsto kapaciteta popunjenosti.

Ipak, Meri najviše strahuje šta će biti sa bolnicama – smatra da je zdravstveni sistem ” lošiji” nego u ostalim državama regiona.

“Kapacitet bolnica je nedovoljan, broj zdravstvenih radnika je mali i sve to zajedno doprinosi visokim brojevima preminulih”, smatra.

Ona i porodica najviše strahuju od kolasa zdravstvenog sistema o kome se priča od početka pandemije, naglašava.

Vlada Sjeverne Makedonije još je početkom oktobra uvela strože mjere kako bi spriječila širenje epidemije.

Nošenje maski obavezno je na javnim prostorima i u zatvorenim prostorijama javnih zgrada, ali i u javnom i privatnom prevozu.

Maska ne moraju da nose samo oni kaji se bave sportom, ljudi koji se sami voze u privatnom vozilu, onda oni koji borave u službenim kancelarijama ako su sami u kancelariji, kao i osoba koja sama sjedi u kafiću u kome su preduzete ostale mjere zaštite.

Djeca do šest godina ne moraju da nose maske.

“Jasno je da je riječ o jesenjem talasu i moramo da djelujemo kako bismo se zaštitili”, poručio je ministar zdravlja ove zemlje Venko Filipče.

Bosna i Hercegovina: Mnogi strahuju šta će biti poslije lokalnih izbora 15. novembra

Do 22. oktobra, najveći broj ljudi u regionu od posljedica virusa korona preminuo je u Bosni i Hercegovini – 1.502 ljudi.

Rekordan broj novooboljelih u jednom danu, njih 999, Bosna i Hercegovina zabilježila je istog dana.

“Jutros kada sam išao na posao vidio sam da većina ljudi nosi maske, ali prije svega zbog kazni, jer niko nema novca da plati 100 maraka (50 evra)”, kaže Goran Arbutina, novinar iz Banja Luke.

Odluku o obaveznom nošenju maski i na otvorenom u Republici Srpskoj većina poštuje, dodaje.

Inspekcija u Banjaluci provjerava da li svi nose maske u prodavnicama i pojedinim ugositeljskim objektima, priča i naglašava da ljudi u kafićima i restoranima ne nose maske.

“Postoje propisi o obaveznom ponašanju u ugostiteljskim objektima, smjerovi kretanja, distanca od dva metra, ali u praksi to ne funkcioniše”, kaže.

Ipak, kaže da ljudi smatraju da su mjere donijete “samo da bi se reklo da se nešto radi na sprječavanju širenja virusa, a ne da zaista ima efekta”.

Arbutina dodaje da ne razumije zašto ne može da se okupi sa širom porodicom na ručku zbog zabrane okupljanja, kada tako nešto može da uradi u restoranu ako poštuje mjere distance.

“Nedjeljama slušamo kako su mladi i neodgovorni krivi za širenje virusa, a onda svakog dana gledamo politička predizborna okupljanja pred lokalne izbore, čak su neki poslije kritika i skinuli fotografije sa društvenih mreža”, naglašava.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 15. novembra.

“Glasaće hiljade ljudi, biće velika cirkulacija na izbornim mjestima… Svi se plašimo da će opet biti zatvaranja”, strahuje Arbutina.

BBC na srpskom