B92 je istraživao koliko se često koristi fiksni telefon.

"Izvin'te, da li ste vi maločas zvali? E, pa hoće centrala da pogriješi, ali ne sto puta. Slušajte, druže, možda jeste dobili pogrešan broj, ali ste dobili onoga koga ste tražili", samo su neke od scena koje još pamtimo, a koje bismo mogli da povežemo sa onima iz našeg života.

Fiksni telefon za neke je bio najbitniji, a za neke ljude i jedini način komunikacije sa okolinom.

"Prvi telefonski razgovor u Srbiji obavljen je pre 130 godina, samo sedam godina od pronalaska telefona u svetu, znači 1873. godine. Prva telefonska linija bila je postavljena između zgrade Tri lista duvana i Inžinjerske kasarne koja se nalazila 300 metara niže u Takovskoj ulici. Međutim, u javni saobraćaj prva telefonska centrala puštena je 1899. godine sa samo 28 pretplatnika", objašnjava Ljiljana Đorđević, kustos PTT muzeja.

Od tada fiksni telefoni osvajaju naše domove. Bili su osnovno sredstvo komunikacije, ali se situacija drastično promijenila u posljednjoj deceniji. Tome su doprinijeli mobilni telefoni i internet.

"Ovakvi telefoni smatrani su statusnim simbolom. Danas su zbog jeftinije proizvodnje dostupni svima, pa i našim majkama i bakama. Mladi se često šale da su oni najčešće i korisnici fiksnih telefona", dodaje Ljiljana Đorđević.

Podaci pokazuju da je u ovom trenutku broj fiksnih pretplatnika tri puta manji od broja mobilnih, a da su ulaganja, ali i prihodi od mobilne telefonije u odnosu na one od fiksne telefonije - dvostruko veći.

Nadležni podsjećaju da je smanjenje broja fiksnih pretplatnika, poslije godina rasta, prvi put zabilježeno 2010, ali i da taj podatak ne treba da brine.

"Jedno od objašnjenja je i smanjenje broja stanovnika, po najnovijem popisu koji je sproveden u Srbiji, a drugo objašnjenje je pojačanje ponude drugih telekomunikacionih usluga, prvenstveno mobilne telefonije. To opet ne znači da se pretplatnici odriču usluga fiksne telefonije. Mi sa brojem od 42 pretplatnika od 100 stanovnika se držimo proseka kakav je u Evropi", kaže Aleksandra Stefanović iz RATEL-a.

Izvor (Nezavisne novine)