"Trenutno je oko 2.500 testova na čekanju. Znači da oni čekaju dok se drugi rade i da oni postepeno ulaze u proceduru. To je nažalost dovelo do toga da određeni broj uzoraka čeka do sedam dana da se uradi. Mi pokušavamo da imao prioritete, da se najprije urade bolnički uzorci ljudi koji su u teškom stanju, zatim onih koji treba da budu hitno primljeni u bolnice zbog drugih nekih stanja nevezan za kovid i nakon tog rade se oni da kažem nižeg prioriteta. Najveći broj uzoraka na čekanju su onih koji su upućeni iz kovid ambulanti, koji su dobrog stanja i liječe se kućama", kazao je Joksimović.

Posljednjih dana Institut je imao problema sa potrošnim materijalom, potvrdio je za Radio Crne Gore dr Joksimović. On dodaje da je razog tome velika potražnja u cijelom svijetu. On ističe da je jedan dio potrošnog materijala stigao i očekuje da se narednih dana testovi brže rade.

"Dio tog potrošnog materijala je stigao što bi trebalo da se odrazi na to da ćemo narednih dana brže raditi određeni broj testova i da ćemo našim ljudima u laboratoriji omogućiti da jedan dio posla rade automatizovano pa će biti blago rasterećeni i da će se ubrzati broj analiza", kazao je Joksimović.

Sve količine potrošnog materijala, kao dodaje, nažalost nijesu stigle.

"Situacija na tržištu je veoma kompleksna. Najveći broj potrošnog materijala je inostrane proizvodnje Iz Njemačke, Južne koreje ili drugih zemalja i te zemlje najprije treba da zadovolje svoje potrebe", rekao je Joksimović.

Epidemiološku situaciju u Crnoj Gori dr Joksimović cijeni složenom i komplikovanom, zahtjevnom za zdravstveni sistem i ozbiljnom za sve građane.

"Postoje neki pokazatelji koji ulivaju neki blagi optimizam za pojedine lokalne zajednice ali na nivou države ne bih se usudio da kažem da je situacija značajno bolja. Možemo reći da posljednjih desetak dana nije gore nego je bilo, da je stabilan trend visokog pobolijevanja ali u nekim lokalnim zajednicama pokazuju se neki značajni pomaci ali opet na nivou države situacija je i dalje veoma ozbiljna", kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje.

On dodaje da broj umrlih u odnosu na broj oboljelih u Crnoj Gori nije toliko veliki i kvalitet zdravstvene zaštite u zemlji ocjenjuje vrlo dobrim.

"Letalitet je negdje 1,6 procenata što se smatra među boljima generalno na evropskom nivou što opet znači da je kvalitet zdravstvene zaštite bio vrlo dobar. 275 umrlih od početka epidemije u Crnoj Gori, tu dominantno jesu osobe starije od 60-70 godina i ono što se zna je da je starost najveći faktor rizika. Među preminulima imali smo i 11 osoba uzrasta između 40 i 49 godina, dvije osobe mlađe od 40 i 34 preminule osobe starosti između 50 do 59 godina", zaključio je Joksimović.