Ovo priznanje dodjeljuje se pojedincu za ostvareno životno djelo koje je od posebnog značaja za Prijestonicu Cetinje. Povelja „Ivan Crnojević“, koju dodjeljuje gradonačelnik Prijestonice Cetinje, dobitnicima ili njihovim zastupnicima uručuje se na svečanosti koju Prijestonica organizuje 4. januara, na Dan osnivanja Cetinja.

Mladen Lompar rođen je na Cetinju 22. marta 1944. godine. Preminuo je 15. avgusta 2017. u Kotoru. Završio je Filozofski fakultet, Odsjek za istoriju umjetnosti, u Beogradu. Po završenim studijama radio je kao kustos u Narodnom muzeju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore na Cetinju.

Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog društva nezavisnih književnika i predsjednik Crnogorskog P.E.N. Centra.

Prvu knjigu pjesama „Pustinožitelj“ objavio je 1970. Knjigu „Karabojno žitije“ objavljuje 1972. „Tajni osvit“ (1975), „Noć poslije“ (1981), „Uzalud riječ“ (1986), a „Dnevnik iz boce“ (1991). Iste godine objavljuje „Prostor izgubljene svjetlosti“, kada izlazi i izbor iz Lomparovog pjesništva „Dodir za gubilište“, koji se smatra jednim od reprezentativnijih knjiga te vrste u savremenoj crnogorskoj književnosti.

Knjigu „Kraljica Jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida“ objavljuje 1995. godine. Uz pomoć pjesničke vizure, bavi se literarnom obradom odabranih sekvenci iz crnogorske istorije. Postupak se nastavlja u knjigama „Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja“ (1996) i „Boca lude princeze“ (1997). Lirska rekonstrukcija istorije je objedinjena u knjizi „Triptihon iz nacionalne biblioteke“ (1998), koju je dio domaće književne kritike okarakterisao najrelevantnijim dostignućem književne produkcije 90-ih godina XX vijeka kod nas. Trinaesta knjiga poezije „Tišina četvrtog pečata“ objavljena je 1999.  godine.

Knjigu „Noć iz lapidarija“ objavio je 2003, a zbirku poezije „Sjena na sceni“ 2004. godine. Zagrebački Meandar pripremiće 2009. izbor iz Lomparovih djela pod nazivom „Sedam redova života“. U Crnoj Gori iste godine objavljuje prvo i drugo izdanje knjige „Vrijeme u kojemu sam prošlost“, a 2010. knjigu „Mit o izgubljenim dodirima“. Uslijedili su izbori poezije na francuskom, engleskom, makedonskom i bugarskom jeziku objavljeni 2012. i 2013. godine. Knjigu „Balsamovana kletva“ objavljuje 2013. godine, a 2014. Lomparova knjiga „Diptih rastrojstva“ prevodena je na albanski jezik i objavljena u Tirani. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva za potrebe školske lektire izdaje izbor Lomparove poezije „Od plamena do svjetlosti“ 2015. godine, dok će se knjiga „Zmije Grmožura“ naći u elitnoj ediciji „Luča“. Za Lomparovog života je i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske objavila izbor njegove poezije „Tuđe strasti“ 2017. godine.

Mladen Lompar bio je plodan likovni kritičar. Objavio je monografije na crnogorskom i engleskom jeziku „Crnogorski slikari –  Painters of Montenegro“ u izdanju Atlas grupe i CID-a iz Podgorice, dok su izdavačka kuća Pobjeda, Matica crnogorska i DPC objavili njegove monografije o najznačajnijim crnogorskim slikarima nakon Drugog svjetskog rata: „Milo Milunović“, „Miloš Vušković“, „Mihajlo Vukotić“, „Jovan Zonjić“, „Petar Lubarda“ 2013. godine.

Poezija Mladena Lompara prevođena je i pojedinačno na mnoge svjetske jezike. Zastupljena je u više antologija savremene crnogorske i poezije regiona. Lompar je bio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja »ARS« u prvoj i obnovljenoj seriji. Bio je i član redakcije Crnogorskog književnog lista.

Prvi je dobitnik nagrade DANU Zlatni pečat Crnojevića za knjigu „Dodir za gubilište“, a za knjigu „Sjena na sceni“ 2004. dobija nagradu Risto Ratković. Najveće državno priznanje Trinaestojulsku nagradu Lompar je zavrijedio za knjigu „Sjena na sceni“ 2007. godine, a nagradu Miroslavljevo jevanđelje za monografiju Crnogorski slikari. Lompar je dobitnik i nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ i „Vito Nikolić“.

Povelju „Ivan Crnojević“ do sada su dobili Milovan-Milo Janković, Veselin Vujović, Dušan J. Martinović, Novak Jovanović, Luka Lagator, Pavle Đonović, Miodrag Dado Đurić, Branislav Mićunović, Dimitrije Popović, Fudbalski klub “Lovćen”, Rastislav Vrbenski, Dejan Savićević, Marko Špadijer i Milorad Popović.