Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je okupila međunarodnu grupu od deset naučnika čiji je cilj da istraže porijeklo virusa.   

Oni će morati da istraže životinje koje se sumnjiče za prenos virusa i prve zaražene pacijente.

"Želimo da znamo odakle potiče i učinićemo sve da to saznamo", rekao je director SZOTedros Adhanom Gebrejesus.

Ali to nikako ne znači da je uspjeh zagarantovan.   

Izvor širenja  

Prvi slučajevi zaraze pojavili su se u Vuhanu pre godinu dana, prije nego što su države širom svijeta počele da bilježe broj zaraženih.   

"Vrijeme otkrivanja epidemije ne znači nužno da je to i početak epidemije", navodi SZO.  

Mnogi istraživači iz raznih zemalja poslednjih mjeseci ukazuju na to da je zaraženih bilo i prije decembra 2019., a svoje zaključke zasnivaju na analizama otpadnih voda i uzoraka krvi. Ali za to još nema jasnih dokaza, rekao je Etjen Simon-Lorie, virusolog sa Pasteurovog instituta u Parizu.   

Da bi ustanovili porodično stablo virusa naučnici se oslanjaju na genetičke analize.  

"To bi trebalo da dopinese boljem razumijevanju dinamike transmisije, a posebno kako je virus evoluirao i kako su žarišta povezana prostorno i vremenski", kažu u SZO.   

Prenos na čovjeka  

Naučnici znaju da je virus stigao sa životinje. "Veliko je pitanje šta je dovelo do toga da “skoči” na čovjeka", rekao je Etjen Simon-Lorie.   

Glavni osumnjičeni su šišmiši, koje mnogi smtraju ishodištem virusa i "velikim rezervoarom koronavirusa", dodao je.   

Ali put do čovjeka vjerovatno nije bio direktan nego se u “priču” uplela još jedna životinja kao posrednik.   

Ljuskavac, sisar koji se u Kini nemilice krijumčari iz prirode, identifikovan je na osnovu genetičke analize kao verovatni nosilac virusa do ljudi, ali ta pretpostavka još nije do kraja potvrđena.  

Istražitelji SZO moraće da razjasne ovu nepoznanicu istragom pijace u Vuhanu na kojoj su se prodavale žive i divlje životinje i povezana je sa mnogim prvim slučajevima zaraze. Imaće tako mnoge tragove koje nisu imali na početku pandemije.   

Simon-Lorie kaže da bi mogli da traže životinju sa receptorom virusa, proteinom ACE2, sličnim onom kakav se nalazi u ljudima. Preko tog receptora virus se “zakači” za ćeliju.  

Neke životinje poput bijelih afričkih tvorova i nerca imaju slične receptore kao i ljudi, dok su drugi potpuno drugačiji.   

Teorija zavjere

Po jednoj od teorija zavjere, u panedmiju je upleten Virusološki institut u Vuhanu. Tu je ideju prihvatio i američki predsednik Donald Trump, tvrdeći da je virus izašao iz te laboratorije.   

Kina odbacuje takve optužbe.   

Simon-Lorie kaže da se mogućnost da je virus slučajno izašao za sada se ne može u potpunosti isključiti, ali ističe da nema nikakvih dokaza po kojima ga je stvorio čovjek.  

"Svi elementi njegova genoma već su viđeni u prirodi, uglavnom u šišmišjih koronavirusa", rekao je.   

Odgonetka zagonetke  

SZO tvrdi da je saznanje o tome na koji je način epidemija počela "nužna za prevenciju budućih prodora u ljudsku populaciju". Ali i upozorava da je proces istraživanja kako je bolest sa životinja prešla na ljude "zagonetka koja će se godinama odgonetati".  

"Ulaz novog virusa u ljudsku populaciju jedna je od najvećih zagonetki koju epidemiolog želi da razmrsi", dodaje organizacija.   

"Cilj je shvatiti mehanizam prenosa i uvesti mjere za izbegavanje pojave nekog SARS-CoVa-3, SARS-CoVa-4 i tako dalje", kaže Simon-Lorie.   

SZO je još u julu poslao prethodnicu u Peking da položi temelje za istragu, ali još nije poznato kada će veća grupa  naučnika moći da ode u Kinu i počne sa radom. SZO se nada da će to biti "u najkraćem mogućem roku".