CT vrijednost je oznaka povezana sa testom na koronu. U osnovi, ona pokazuje količinu virusa u uzorku koji je dobijen brisom. Stručnjaci raspravljaju o tome šta bi to moglo značiti u pogledu stepena infektivnosti (zaraznosti) pacijenta i toka bolesti, prenosi Dojče vele.

To nije lako – da bismo zaista razumjeli šta ova vrijednost znači, moramo detaljnije pogledati postupak koji se primenjuje u pi-si-ar testu.

Kako funkcioniše pi-si-ar?

Pi-si-ar test se smatra najpouzdanijim načinom za otkrivanje infekcije koronavirusom. Pi-si-ar je skraćenica za "Polymerase Chain Reaction" – polimeraznu lančanu reakciju. To je molekularno-biološki proces koji se koristi za kopiranje djelova DNK pomoću njenog enzima polimeraze i kasniju analizu.

Očišćeni genetski materijal stavlja se u plastičnu epruvetu sa raznim enzimima i DNK komponentama – to se naziva pi-si-ar pristup ili pi-si-ar metoda.

Epruveta se potom stavlja u "thermocycler" – što je u osnovi kombinacija šporeta i frižidera. Ovaj uređaj može podizati temperaturu u epruveti, onako kako je prethodno programiran. To je važno, jer se kopiranje djelova DNK sastoji od različitih koraka, od kojih se svaki odvija na različitim temperaturama i ponavlja u ciklusima.

Dvostruki lanac DNA se više puta odvaja i dopunjava tako da se DNK udvostručuje u svakom ciklusu. To je manje više sve što se događa tokom normalnog pi-si-ar procesa.

Koje su posebne karakteristike korona pi-si-ara?

Koronavirus nema DNK, već RNK. Ali to nije problem, jer postoje enzimi koji RNK prepisuju odnosno pretvaraju u DNK. To se dešava u jednom koraku, prije nego što počne pi-si-ar.

Pi-si-ar testovi, u kojima se RNA transkribuje u DNK, nazivaju se RT-pi-si-ar. Oznaka RT znači "Enzym Reverse Transcriptas", dakle enzim koji RNK pretvara u DNK.

Korona test ima još jednu posebnost. Uobičajeni pi-si-ar jednostavno duplicira DNK, a genetski materijal se analizira nakon pi-si-ar. Za razliku od njega, korona pi-si-ar sadrži fluorescentne sonde. Ove sonde su usmjerene na određeni ciljni gen u virusu. Tek kad se sonda veže za ciljni gen, počinje da svijetli.

Ovaj sjaj se može izmjeriti fotometrom u termičkom ciklusu i očitati na kompjuteru. Na taj način tokom pi-si-ara možete vidjeti da li su geni virusa prisutni u uzorku. To se može vidjeti u stvarnom vremenu. Zbog toga se ovaj oblik pi-si-ara naziva "real time PCR".

Koliko su pouzdani ovi testovi?

Tačnost pi-si-ar testa u Njemačkoj je vrlo visoka. Infekcije se otkrivaju u 98 posto slučajeva. Da bi bili dvostruko sigurniji, većina uzoraka takođe se ispituje sa dva različita ciljna gena, odnosno dvije različite fluorescentne sonde.

"Real time PCR" je standardni alat za dijagnostikovanje virusa. Koristi se, na primjer, i za testiranje donirane krvi na viruse HIV-a ili hepatitisa.

Šta je CT?

CT je oznaka za "Cycle Threshold", kojim se opisuje broj ciklusa u kojima je izveden "Real time PCR", prije nego što se mjeri fluorescencija. Taj proces traje duže, što je manje genoma virusa u plastičnoj epruveti na početku pi-si-ara.

Visoka CT vrijednost stoga ukazuje na nisko virusno opterećenje uzorka. Nažalost, visoka vrijednost CT-a ne znači direktno nizak rizik od infekcije drugih ljudi. To je zbog različitih faktora koje ćemo ovde navesti.

Problem sa standardom

Ne postoji jedinstvena, standardizovana vrijednost CT kojom se osoba koja je pozitivno testirana više ne smatra infektivnom. Jedan od razloga je taj što postoji mnogo različitih testova koji su usmjereni na različite ciljne gene i čije se pi-si-ar metode pomalo razlikuje. Time se takođe pravi razlika po pitanju koja količina virusa dovodi do određene vrijednosti CT-a.

Studije Instituta "Robert Koh" pokazale su da se korona virusi sa CT vrijednošću 30 više ne mogu reprodukovati u laboratoriji. Ovo takođe govori da ne postoji rizik da se zarazite od osobe od koje potiče uzorak dat na analizu.

Studije u Velikoj Britaniji pokazale su, međutim, da se čak i sa CT vrijednošću većom od 35, osam posto uzoraka u laboratoriji i dalje može reprodukovati. To znači da bi osobe sa tom CT vrijednošću i dalje mogle biti zarazne.

Zanimljivo je da čak i isti test može dati različite rezultate u različitim laboratorijama. Dakle, ne postoji jasna CT vrijednost iz koje se može izvući zaključak da je osoba pozitivna na koronu, ali ne i zarazna.

Pogotovo na početku bolesti izazvane koronom, virusno opterećenje osobe i dalje može biti vrlo malo. Svako ko na početku infekcije napravi test koji ima visoku CT vrijednost, nekoliko dana kasnije može biti jako zarazan.

Rezultat pi-si-ar testa stoga treba uvjek posmatrati zajedno s mogućim simptomima. Kontakti sa ljudima koji su više izloženi riziku zaraze ili boravak u rizičnim područjima takođe igraju ulogu u tumačenju testa.

Visoka CT vrijednost znači da je ispitivani uzorak sadržavao malo virusa. Međutim, to ne znači da sam pacijent ima nisko virusno opterećenje. Mnogi faktori mogu uticati na količinu virusa u uzorku. Na primjer, kako je uzet bris, koliko je uzeto uzoraka, kako je uzorak sačuvan i transpovan. Postoje i fluktuacije u zavisnosti od toga sa kojeg mjesta u nosu i ustima je uzet bris.

Zaključak – vrijednost CT-a ne govori ništa pouzdano o tome koliko je neko zarazan. Međutim, važan je pokazatelj u trenutku kada ljekar tumači nalaze .