Svjetska ekonomija je u 2020. godini doživjela pad od 4,3 odsto, što je preko dva i po puta više nego za vrijeme globalne finansijske krize iz 2009. Umjereni oporavak od 4,7 odsto, koji se očekuje tokom 2021. godine, tek je mali korak ka nadoknađivanju gubitaka iz 2020. godine, tvrdi se u najnovijem izvještaju pod nazivom Svjetska ekonomska situacija i projekcije.

Izvještaj ukazuje na to da će održivi oporavak od pandemije zavisiti ne samo od brzine sprovođenja vakcinacije i obima stimulativnih mjera, već i od kvaliteta i efektivnosti tih mjera za razvoj otpornosti na šokove u budućnosti.

"Suočavamo se s najtežom zdravstvenom i ekonomskom krizom u posljednjih 90 godina. Dok žalimo za sve većim brojem preminulih, na umu moramo da imamo da će izbori koje sada donosimo odrediti našu zajedničku budućnost,” kazao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

"Ulažimo u inkluzivnu i održivu budućnost koja će se voditi pametnim politikama, djelotvornim investicijama, kao i snažnim i efikasnim multilateralnim sistemom koji ljude stavlja u središte svih socio-ekonomskih inicijativa.“ 

Razvijene ekonomije, za koje se predviđa rast od 4 odsto tokom 2021. godine, ujedno su i one koje su doživjele najznačajniji pad tokom 2020. godine – od 5,6 odsto, usljed zatvaranja ekonomije i kasnijih talasa pandemije, što povećava rizik od preuranjenih mjera štednje koje bi podrivale globalne napore koji se ulažu u oporavak. Zemlje u razvoju zabilježile su nešto manji ekonomski pad od 2,5 posto. Prema procjenama predstavljenim u izvještaju, tokom 2021. godine njih očekuje skok od 5,6 odsto.

Ključna područja na koja je kriza uticala

Odjeljenje UN za ekonomska i socijalna pitanja (UN DESA) navodi da se tokom 2020. godine 131 milion ljudi, od kojih su mnogi žene, djeca i pripadnici marginalizovanih zajednica, našao ispod linije siromaštva. Pandemija ima nesrazmjerno negativan uticaj na žene i djevojčice, izlažući ih povećanom riziku od ekonomskih nedaća, siromaštva, nasilja i nepismenosti.

Žene čine više od 50 odsto radne snage u visokorizičnim radnim uslovima i uslužnim sektorima, kao što su maloprodaja, ugostiteljstvo i turizam – ekonomskim oblastima koja su najteže pogođena mjerama zaključavanja. Mnoge od njih imaju ograničen pristup uslugama socijalne zaštite, dok su neke u potpunosti lišene takvog pristupa.

"Obimne i blagovremene podsticajne mjere, u iznosu od 12,7 biliona američkih dolara, spriječile su potpuni kolaps svjetske ekonomije i doprinijele tome da se izbjegne velika depresija. Ipak, značajna razlika u veličini paketa podsticajnih mjera koji su pripremile razvijene zemlje i zemlje u razvoju učiniće da njihove putanje oporavka budu različite", ističe se u izvještaju. 

Vrijednost podsticajnih mjera po glavi stanovnika u razvijenim zemaljama skoro je 580 puta veća od one u najmanje razvijenim zemljama, iako je prosječni dohodak po stanovniku u razvijenim zemaljama samo 30 puta veći od onoga u najmanje razvijenim. Ova drastična razlika dodatno naglašava potrebu za većom međunarodnom solidarnošću i podrškom, uključujući i potrebu za oslobađanjem od dugovanja kada je riječ o grupi najugroženijih zemalja.

Štaviše, finansiranje pomenutih podsticajnih paketa podrazumijevalo je najveće zaduživanje u mirnodopskim uslovima, čim je javni dug na globalnom nivou povećan za 15 odsto. Ovakav ogromni rast duga značajno će opteretiti buduće generacije ukoliko se značajan dio sredstava ne usmjeri u produktivna i održiva ulaganja i podsticanje ekonomskog rasta. 

Prema navodima iz izvještaja, globalna trgovina opala je za oko 7,6 odsto u 2020. godini, usljed masovnih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja i turističkim tokovima. Postojeće dugotrajne trgovinske tenzije između vodećih ekonomija i zastoji u multilateralnim trgovinskim pregovorima već su sputavali globalnu trgovinu i u periodu prije pandemije.

"Trenutna kriza dodatno naglašava važnost revitalizacije multilateralnog trgovinskog sistema zasnovanog na jasnim pravilima kako bi svjetska ekonomija izašla na put snažnog i otpornog oporavka,“ saopštio je je zamjenik generalnog sekretara Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja, Liu Ženmin. „Globalnu trgovinu moramo učiniti otpornom na šokove kako bismo osigurali da trgovina ostane pokretač rasta za zemlje u razvoju.“

Izvještaj ukazuje na posebne šanse zemalja u razvoju, ukoliko budu dale prioritet investicijama koje unapređuju ljudski razvoj, prihvataju inovacije i tehnološka rješenja, i jačaju infrastrukturu, uključujući stvaranje fleksibilnih lanaca snabdijevanja. 

Stavljajući akcenat na važnost podsticajnih investicija, izvještaj pokazuje da, iako je većina sredstava iz istih uložena u očuvanje radnih mjesta i podršku trenutnoj potrošnji, ovo je dovelo i do stvaranja balona tj. rasta cijena imovine širom svijeta. Uz to, berzanski indeksi dostigli su nove maksimalne vrijednosti tokom posljednjih nekoliko mjeseci. „Dubina i ozbiljnost ove krize koja nema presedana u istoriji najava su sporog i bolnog oporavka,“ rekao je glavni ekonomista Ujedinjenih nacija i pomoćnik generalnog sekretara za ekonomski razvoj Eliot Heris.

"Kako ulazimo u dugu fazu oporavka, vakcinacijom protiv COVID-19, moramo početi da podstičemo dugoročna ulaganja koja iscrtavaju put ka otpornijem oporavku – što mora biti propraćeno fiskalnim stavom koji izbjegava uvođenje preuranjenih mjera štednje i redefinisanim okvirom održivosti duga, programom univerzalne socijalne zaštite i ubrzanom tranzicijom ka zelenoj ekonomiji.“

Kriza kakva do sada nije zabilježena i koja je usmrtila više od 2 miliona ljudi, poremetila i mnogo više života, porodice gurnula u siromaštvo, pogoršala nejednakost u prihodima i bogatstvu između zajednica, poremetila međunarodnu trgovinu i paralisala globalnu ekonomiju – traži vanrednu reakciju. Na kraju, u izvještaju se podvlači važnost postizanja Ciljeva održivog razvoja – plana za pošten, mirnodopski i otporan svijet.

"Promovisanje inkluzivnog i pravičnog rasta, smanjenje nejednakosti i jačanje ekološke održivosti najbolji je plan koji imamo za oporavak od ove krize i zaštitu svijeta od svih budućih kriza. Razvoj otpornosti mora biti smjernica svakog aspekta oporavka. Oktrićemo da žene imaju ključnu ulogu kao predvodnice i simbol otpornosti,“ dodala je Marija-Franćeska Spatolizano, pomoćnica generalnog sekretara za koordinaciju politika i međuresorska pitanja iz Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja.