To je u razgovoru za “Vijesti” kazala epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje (IJZ) Marija Božović.

Ona je pojasnila da pojava mutacija nije ništa neobično u etiologiji virusa i životnoj evoluciji. Tvrdi da virusi, pogotovo sa RNK genomom, doživljavaju promjene svaki put kad se nađu u novom domaćinu i njima ovo trajanje pandemije i ovoliki broj zaraženih na svjetskom nivou omogućava da nakupljaju svoje greške.

“Većina mutacija je štetna za virus i to je vrlo važno da kažem, ali one mutacije koje nas brinu to su one koje će omogućiti da se virus bolje vezuje za naše ćelije, da se brže prenosi, da recimo izaziva težu kliničku sliku i možda najveća bojazan je da bude otporan na vakcine”, istakla je Božović.

Iz Instituta je prošle sedmice saopšteno da su od laboratorije Charite u Berlinu dobili potvrdu da je britanski soj koronavirusa pronađen u sedam od 40 poslatih uzoraka.

“Specifičnost britanskog soja nisu same mutacije koje se u njemu nalaze, jer su one viđane mjesecima ranije, čak i proljeća, međutim ono što je problem britanske varijante je skup više mutacija i to mutacija na ključnom mjestu za ovaj virus, a to je s protein (spike protein-šiljati protein). To je protein za koji se virus vezuje za naše ćelije, zato nam je to mjesto jako važno jer se upravo i na ovom mestu stvaraju naša antitijela, bilo da smo virusnu infekciju preživjeli prirodnim putem ili smo vakcinisani”, pojasnila je epidemiološkinja.

Ona tvrdi da britanska varijanta ima dvadesetak mutacija, od kojih je većina upravo na s protein.

“Do sada je pokazano da se ova varijanta brže, lakše širi, ali da nema panike što se tiče otpornosti na vakcinu ili na infekcijom stečena antitijela. Moram da kažem da je britanska varijanta globalno već prilično raširena i da je pitanje dana kad će se dokazati u drugim regionima s obzirom na to da je metodološki sekvencioniranje genoma mnogo razvijenije u zapadnim zemljama. Prije svega mislim na Veliku Britaniju”, kazala je Božović.

Ona je rekla da je genomsko sekvencioniranje, koje nije rutinska dijagnostika, prilično zahtjevno i skupo.

“Najvećim dijelom se radilo u Velikoj Britaniji kada je zapravo i važnost sekvenciranja naglašena, dakle dvije trećine sekvenciranih genetičkih materijala u svijetu obavljeno je upravo u Velikoj Britaniji, onda je logično zašto su oni prvi pronašli te prve varijante”, pojasnila je epidemiološkinja. Božović je “Vijestima” odgovorila da se simptomi kod infekcije novim sojem ne razlikuju od već poznatih.

“Povišena temperatura, kašalj, mijalgija, artralgija, umor, slabost, malaksalost, dijareja, gubitak čula ukusa i mirisa su nespecifični simptomi koji se najčešće javljaju kod oboljelih od COVID-19. Naravno, znamo da postoje oboljeli sa blažom kliničkom slikom, ali i oni čije stanje zahtijeva hospitalizaciju i liječenje u bolničkim uslovima”, kazala je.

Božović je istakla da su vlasti Velike Britanije u decembru, kada je prvi put otkriveno da nova varijanta kruži jugoistočnom Engleskom, rekle da bi mogla biti od 30 do 70 odsto prenosivija od soja koronavirusa koji je prethodno cirkulisao.

“Nekoliko preliminarnih izvještaja i epidemioloških opažanja u posljednjih nekoliko sedmica sugeriše na povećanje prenosivosti za oko 50 posto. Istraživači sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu testirali su različite matematičke modele kako bi utvrdili koji je najbolje predvidio broj novih potvrđenih slučajeva zabilježenih u Velikoj Britaniji. U njihovoj studiji, koja još nije prošla stručnu provjeru, procijenjeno je da je novi soj zarazniji za 56 odsto”, naglasila je Božović.

Ona je rekla da je posebna studija israživača na Imperial koledžu u Londonu pokazala da se reproduktivni broj ili R broj - koji pokazuje koliko ljudi može da zarazi jedna osoba, za novu varijantu virusa povećao između 0,4 i 0,7.

“Da bi se epidemija stavila pod kontrolu, reproduktivni broj mora ostati ispod 1. Ako je reproduktivni broj 1 ili više, to znači da svaka zaražena osoba u prosjeku prenosi virus na jednu ili više drugih osoba”, pojasnila je.

Božović je zaključila da se širenje novog soja virusa može smanjiti poštovanjem propisanih mjera i vakcinacijom protiv COVID-19. Ona je poručila da savjetuje nošenje maske preko nosa i usta, često pranje ruku, provjetravanje prostorija, izbjegavanje okupljanja i držanje distance, kako bi mogućnost prenosa virusa stavili pod kontrolu.