"Gašenje pandemije nemoguće je bez sticanja kolektivnog imuniteta, a to je vakcinacija 80 odsto kompletnog stanovništva. Dokle god jedna bolest pravi težak ili relativno težak klinički tok i dokle god se od neke bolesti umire, a u Crnoj Gori se od korone umire puno onda od te bolesti treba da se bojimo i da se zaštitimo. A, najbolji način da se zaštitimo jeste da se vakcinišemo", poručuje dr Vujošević.

U Crnoj Gori je do juče vakcinisano 6.837 osoba protiv korona virusa, dok je drugu dozu primilo njih 461. Vakcinacija je počela 20. februara, tako da danas mjesec od početka ovog pocesa imamo jedan odsto vakcinisanog stanovništa. Ako se nastavi ovom dinamikom nema teorije da se dostigne nivo o kojem priča dr Novica Vujošević. Crnoj Gori će ovom dinamikom trebati godine da dovrši ovaj proces.

Ovu nedopustivo sporu imunizaciju nadležni pravdaju time što još uvjek u našoj zemlji nije stigao veći kontigent vakcina, ali i da sa "količinom kojom su raspolagali i poštovanju prioritetnih grupa i epidemioloških mjera nije moglo brže“. Poseban problem je što nijesmo sproveli ni kampanju za vakcinaciju.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović nedavno je priznala da nije zadovoljna sa komunikacionom strategijom te da treba više raditi na informisanosti građana. Sljedeće nedjelje, kako je najavila, planiran je sastanak kako bi se definisala zdravstvena politika kojom bi se građani motivisali za vakcinaciju.

Kampanja

On smatra da kampanja u našoj zemlji nije izostala jer se o značaju vakcinacije u medijima govori od njenog početka. Vujošević za naš list objašnjava i da je zdravstveno vaspitanje građana mnogo bitnije od zdravstvene propagande.

Vujošević naglašava da će uvjek biti nevjernih Toma odnosno "ljudi koji idu u stranu“. Njihovo mišljenje, kako kaže ne može promijeniti nijedna kampanja. 

"Tih ljudi ima oko 2,5 ili tri odsto. I nema razlike između Crne Gore i nekog afričkog plemena. Kada držite predavanje na nekom skupu u jednoj sali od 100 slušalaca zdravstvene propagande promijeniće stav jedan odsto. Kad imate malu grupu od 15 do 20 ljudi i držite im predavanje o istoj stvari promijenićete stav vjerovatno negdje oko 10 odsto ljudi. Kod zdravstvenog vaspitanja od 100 ljudi sa kojima se radi 99 odsto ako su normalni promijenice svoj stav", objašnjava Vujošević.

On ističe da se zdravstveno prosvjećivanje najviše dobije od izabranog ljekara.

"Ako on ima strpljenja da priča jer mu je glava puna kao šipak i greota je da ćuti ukoliko ima znanje", rekao je Vujošević

A da izabrani ljekari pričaju sa građanima potvrđuje i načelnik pedijatrije u podgoričkom domu zdravlja dr Momčilo Vukčevič. On je za Pobjedu rekao da su ljekari u toj ustanovi ,,i te kako uključeni te da odlično poznaju karakteristike raspoloživih vakcina“.

"Uvijek smo spremni da svojim pacijentima damo odgovore, da objasnimo značaj vakcinacije i motivišemo ih. Strah od vakcinacije uglavnom dolazi iz neznanja, fabrikovanih informacija kao i iz nepovjerenja u zvanične zdravstvene institucije", kaže Vukčević.

Povjerenje

Rad ljekara sa pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema njegovim riječima, treba da se zasniva na velikom međusobnom povjerenju, poštovanju i empatiji.

"U najvećem broju taj odnos se razvije i pacijent vjeruje svom ljekaru. U ovoj situaciji ljekar djeluje činjenicama i na razumljiv i prilagođen način pacijentu objašnjava značaj vakcinacije i pomaže da razdvoji prave i naučno provjerene informacije od lažnih i zbunjujućih", kazao je Vukčević.

U radu sa pacijentima svakodnevno, kako dodaje, odgovaraju na razna pitanja vezana za vakcine i vakcinaciju protiv korone kao recimo: "Da li je vakcina bezbjedna“? "Da li će nam pomoći?“ "Smijem li ja da primim vakcinu“? "Da li je prebrzo vakcina napravljena“? - što kod nekih izaziva divljenje a kod nekih sumnju!

"Ljekari svakodnevno odgovaraju na ovakva i slična pitanja i strpljivo i krajnje profesionalno objašnjavaju način davanja, mehanizam dejstva, eventualne nus pojave i ističu veliki značaj vakcinacije", rekao je Vukčević.

Vakcinacija u Crnoj Gori počela je 20. februara, a prva osoba koja je primila rusku vakcinu, proizvođača Sputnjik, je korisnik Doma za stare u Risnu. U našu zemlju do tada je stiglo 44.000 doza vakcina (30.000 Sinofarm i 14.000 Sputnjik).

Borovinić-Bojović je nedavno saopštila da se u narednih 20 dana očekuje veći kontingent vakcina, te da bi uskoro trebala da počne i masovna vakcinacija. Najavila je i skori dolazak 25 do 30 hiljada vakcina Astra Zeneke. Očekuje i da će vakcinacija ići brže kada počne masovna imunizacija.

"Što se tiče kapaciteta imaju formirane i rezervne timove koji će se uključiti ako bude trebalo. U okviru masovne vakcinacije predviđeno je da se dnevno vakciniše između 2.000 i 2.500 građana. Ako to bude omogućio odziv građana", kazala je ranije Borovinić-Bojović.

Zdravstveni radnici da budu promoteri

Dr Miro Knežević iz Odjeljenja za bolničku epidemiologiju Kliničkog centra kaže za Pobjedu da je tokom prethodnog perioda u više navrata tokom gostovanja u medijima govoreno o značaju imunizacije stanovništva i njenoj ulozi u kontroli epidemije, odnosno postizanju kolektivnog imuniteta.

On naglašava i da se zdravstveni sistem paralelno sa borbom protiv kovid-19 pandemije, suočava i sa bitkom protiv infodemije, odnosno nekontrolisanog širenja netačnih, neprovjerenih i na dokazima neutemeljenih medicinskih informacija koje unose zabunu među stanovništvom.

"Stoga je izuzetno važno da se provjerena naučna saznanja plasiraju od strane medicinskih profesionalaca, pri čemu su najpozvaniji oni koji se u svakodnevnom radu bave zaraznim bolestima i imunizacijom – imunolozi, epidemiolozi, virusolozi, infektolozi, kao i izabrani ljekari u koje, tradicionalno, građanstvo ima najviše povjerenja", rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, zdravstveni radnici treba svojim primjerom da budu promoteri preventivnih mjera, bilo opštih (pravilnog nošenja maske, higijene ruku, održavanja fizičke distance) bilo specifičnih, odnosno vakcinacije.

"Sva relevantna istraživanja pokazuju da je korist od vakcinacije višestruko veća od eventualnih rizika. Postizanje adekvatnog kolektivnog imuniteta koji štiti populaciju od razornih efekata pandemije je najučinkovitije postići pomoću aktivne imunizacije, odnosno vakcinisanjem dovoljnog broja ljudi", poručio je Knežević.