U analizi u koju je Dan imao uvid, zabilježena je velika potrošnja za ove stavke, pogotovo od 2016. do 2020. godine.

U prethodnoj godini, državne i privatne apoteke izdale su čak 7.829.197 kutija medikamenata, za šta je plaćeno blizu 50 miliona eura.

U analizi potrošnje navodi se da su troškovi za ovu namjenu, u odnosu na 2019. godinu, porasli za 14,58 odsto.

Iz Fonda upozoravaju da je iz ove situacije s velikim rastom potrošnje moguće izaći promjenom zdravstvene politike u narednom periodu, ali i definisanjem jasne cjenovne politike.

U ukupnom budžetu, čak 33 odsto godišnje bude potrošeno na ljekove i medicinska sredstva.

Primjera radi, u 2012. godini za nabavku ljekova i medicinskih sredstava potrošeno je 45,28 miliona eura. Za iste namjene u 2016. godini iz budžeta je plaćeno 67,26 miliona eura. Na istom nivou se kretala potrošnja ljekova i u 2013, 2014. i 2015, kada je takođe budžet za ljekove i medicinska sredstva u javnim ustanovama bio po 45.000.000 eura.

U 2017. godini Fond je za nabavku ljekova i medicinskih sredstava fakturisao manje sredstava, ili 52,27 miliona eura, a u 2018. se ponovo bilježi rast od čak 17.000.000 eura.

Analiza je pokazala i da je oko tri puta povećan broj izdatih ljekova na receptu 2019. godini u odnosu na 2012, čime je i potrošnja skočila sa 16,4 na 43,39 miliona eura.

Kako je rasla potrošnja medikamenata, prastao je i dug Fonda, pa je u 2012. godini ta institucija imala 4,5 miliona eura neizmirenih obaveza, a u 2019. i 2020. godini 23, odnosno 30 miliona eura duga.

U dokumentu te institucije se ističe da je u svakodnevnoj praksi veoma teško uskladiti sve zahtjeve medicinske struke za savremenom terapijom, izborom najdjelotvornijeg lijeka sa najmanje rizika uz poštovanje izbora pacijenta, s namjenskim sredstvima koja sve više prevazilaze mogućnosti društva.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje preciziraju da je samo za period od 1.1. do 31.12.2020. godine u apotekama sa kojima imaju zaključene ugovore (apoteke Montefarma i privatne apoteke) realizovano 5.754.440 recepata, dok je u istom periodu 2019. realizovano 5.477.750 recepata, što predstavlja povećanje od 5,05 odsto.

U 2020. godini izdato je 7.829.197 pojedinačnih pakovanja/kutija ljekova, dok je u 2019. godini izdato 7.391.988 pojedinačnih pakovanja/kutija ljekova.

“Finansijski izdaci za ljekove realizovane preko recepata u apotekama ZUA CG Montefarm i privatnim apotekama, koje su u ugovorenom odnosu sa Fondom, u 2020. iznosili 49.728.231,35 eura, dok su u 2019. iznosili 43.399.688,36 eura, što ukazuje da je došlo do povećanja finansijskih izdataka za 14,58 procenata”, saopšteno je iz Fonda.

U analizi objašnjavaju da su u cilju efikasnijeg zdravstvenog sistema na globalnom nivou prepoznati rizični faktori koji se prvenstveno odnose na ljekove, način upotrebe, njihovo dejstvo i sastav, pa se iz tog razloga ljekovi smatraju najčešćim faktorima rizika za nastanak nedostatka finansiranja zdravstva.

“S obzirom na stalno rastuće troškove, izlaz iz takve situacije i kontrolu troškova moguće je pronaći jedino preciznom zdravstvenom politikom koja će, osim regulacije u njihovoj potrošnji, zahtijevati definisanje jasne cjenovne politike kao i najviši stepen odgovornosti pri potrošnji kako korisnika tako i pružaoca usluga. U Fondu svjesni te činjenice, a u cilju utvrđivanja trenda kretanja finansijskih izdataka za ljekove, izvršena je analiza. Učešće planiranih sredstava za ljekove i medicinska sredstva u ukupnom budžetu Fonda kreće se od 26 do 31 odsto, a procenat učešća zavisi od visine budžeta, a dok je po rebalansu učešće od 26 do 33 procenta”, kažu iz Fonda.

Najskuplje liječenje kardiovaskularnih i malignih oboljenja

Prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva, porast potrošnje ljekova nije samo naša specifičnost, već je globapno prisutna.

Navode da se najčešće uzimaju ljekovi za kardiovaskualarne bolesti, a najviše novca se troši za liječenje malignih oboljenja.

“Na primjer, u zemljama Evropske unije godišnji prosjek porasta potrošnje ljekova iznosi oko 3,8 odsto. Razlozi leže u činjenicama produženja životnog vijeka i demografskih promjena, odnosno starenja populacije, što je povezano sa većom incidencom pojedinih bolesti. Do porasta u potrošnji ljekova dolazi i zbog novih bolesti koje su posledica savremenog načina života, povećanja rezistencije na postojeće ljekove što dovodi do potrebe za uvođenjem novih terapija, ali i činjenici da se sprovode razni preventivni programi i da su danas dostupne dijagnostičke metode koje dovode do porasta broja otkrivenih i liječnih pacijenata, odnosno uvođenja terapije u ranijim fazama bolesti”, navode iz Instituta za ljekove.