Od prvog registrovanog slučaja 17. marta prošle godine, u Crnoj Gori preminule su 1.303 osobe od korona virusa, a najmlađa žrtva imala je svega 25 godina.

Od tog broja 46 odsto, odnosno 592 osobe preminule su u prva tri mjeseca ove godine. Mjesec za nama ostaje zapisan kao najcrnji sa, za sada, 271 preminulom osobom. U februaru je umrlo 198, a u januaru 123 osobe.

Nepoznanice

Da li je korona bila jedini uzrok smrti ili su u nekim slučajevima to bile druge patologije, dok je taj virus bio samo dodatni okidač, za sada ostaje samo na nivou nagađanja.

Dr Božović ističe da se podaci o komorbiditetu pacijenata ili njihovim osnovnim bolestima dobijaju naknadnim istraživanjima i studijama koje se sprovode "prije svega učešćem istraživača uključenih u različite sektore zdravstvenog sistema“.

Ipak, mnoge nepoznanice kada je u pitanju ovaj virus, prema njenim riječima, trebalo bi da budu riješene pato-anatomskim obdukcijama.

"Postoje mnoge nepoznanice vezane za ovaj virus. Do sada smo shvatili da ništa ne možemo generalizovati. Naprotiv, reakcije na infekciju virusom SARS-CoV-2 su individualne. Vremenom, kada se prikupi više podataka sigurno je da ćemo više znati. Takođe, ono što bi u pojedinim situacijama moglo razjasniti nejasnoće jesu svakako pato-anatomske obdukcije", kazala je Božović.

Ona navodi da je od korona virusa do 31. marta najviše preminulih, odnosno 403 bilo u starosnoj grupi od 70 do 79 godina i od 80 do 89 (330).

Od korona virusa umrlo je i 11 osoba starosti između 30 i 39 godina. Život je izgubilo i 38 osoba od 40 do 49 godina, zatim 138 od 50 do 59, kao i 320 osoba starosti od 60 do 69 godina, dok je starijih od 90 umrlo 36.

"Odnos umrlih osoba povezanih sa kovid-19 po polu je 66,4 odsto muškaraca i 33,6 procenata žena", kazala je Božović.

Razlog povećane smrtnosti

Komentarišući razloge povećane smrtnosti u našoj zemlji, Božović ističe da najnovije studije pokazuju da se najveći dio smrtnosti može pripisati dominaciji novih sojeva, prije svega "britanskog“ soja za koji je utvrđeno da nosi 1,69 puta veći rizik od umiranja u odnosu na soj koji je inicijalno cirkulisao u martu prošle godine (studija iz Velike Britanje objavljena 10. marta).

"Drugi faktori za povećano umiranje su nesumnjivo doba godine, uticaj zagađenja vazduha koje znatno veće u zimskim mjesecima te drugi sredinski i individualni faktori", kazala je Božović.

Na pitanje zašto u zemljama sa mnogo većim brojem stanovnika u kojima takođe cirkuliše novi virus imamo mnogo manji broj umrlih, Božović kaže da veći broj oboljelih u svim zemljama prati i veći broj osoba sa težom kliničkom slikom, odnosno hospitalizacija, a posljedično i smrtnih ishoda.

"Sada kada je vakcina dostupna, u pojedinim zemljama sa većim obuhvatom imunizovanih, jasno se pokazalo da sa rastom broja vakcinisanih opada broj hospitalizovanih kao i broj smrtnih ishoda. Jedan od glavnih razloga zašto izabrati vakcinaciju je upravo taj, da spriječimo obolijevanje, da spriječimo smrt", poručila je Božović.

Tumačenja

Crna Gora se prema Istraživačkom centru Džon Hopkins nalazi na četvrtom mjestu u svijetu po broju umrlih na sto hiljada stanovnika.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović nedavno se u Skupštini osvrnula na istraživanje tog instituta koje je pokazalo da je broj umrlih u odnosu na broj zaraženih, kao odraz kvaliteta liječenja u našoj zemlji 1,4 odsto, te da se u odnosu na broj zaraženih više umire u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Belgiji, Italiji, Grčkoj, Švajcarskoj, Španiji, Francuskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Japanu i SAD-u.

Na ovu njenu konstataciju nedavno je reagovala naučnica iz Podgorice dr Marija Backović, koja radi u odsijeku za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu. Ona je na Tviteru objasnila da je korišćenje stope smrtnosti u odnosu na broj registrovanih slučajeva pristrasno do te mjere da je besmisleno koristi taj podatak kako bi se poredile zemlje i njihova uspješnost.

Ona je između ostalog navela da posmatrana stopa od 1,4 odsto znači da je na 100 potvrđenih slučajeva umrlo 1,4 osoba.

"Ovdje se može vidjeti da ovaj podatak direktno zavisi od broja sprovedenih testova, kriterijuma za testiranje, strukture testirane populacije i tako dalje. Drugim riječima, korišćenje ovog podatka je pristrasno do te mjere da ga je besmisleno koristi kako bi se poredile zemlje i njihova uspješnost, osim ako se u obzir ne uzmu i ostali faktori (isti broj testova po glavi stanovnika, isti kriterijumi za testiranje…)", navela je dr Backović ranije na Tviteru.