Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović ocijenio je da su promjene u tužilaštvu potrebne, da o tome postoji saglasnost, ali treba postići politički i društveni dogovor o najboljim modalitetima, ocjenjujući kao ,,Stokholmski sindrom“ činjenicu da ljudi koji nisu dio korupcionaške mreže ne žele da podrže promjenu tužilačkog zakona.

On je to kazao nakon niza kritika upućenih sa strane civilnog sektora i stručne javnosti da procedura izmjena tužilačkog zakona, onako kako je vođena do sada, predstavlja opasnost po crnogorski pravni sistem sa nesagledivim posljedicama po crnogorsko društvo.

Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, kazao je da je neophodno da Vlada bude ta koja će utvrditi Nacrt zakona, jer će to rezultirati i organizovanjem javne rasprave u trajanju od 20 do 40 dana, u skladu sa zakonom.

"Ova debata ne može biti zamjena za javnu raspravu. Zajednička je potreba društva da uredimo sistem. Velika je greška da u namjeri da ostvarite neki cilj, napravite veliku štetu za sistem i državu u cjelosti", kazao je Radulović, dodajući da je suprotno preporukama Venecijanske komisije (VK), predviđen potpuni reizbor članova Tužilačkog savjeta (TS).

On je ocijenio da bi bilo najpametnije da se predstavnici akademske zajednice povuku iz ovog procesa i da političari na sebe preuzmu odgovornost i postignu društveni dogovor i izaberu Vrhovnog državnog tužioca dvo-trećinskom ili tro-petinskom većinom u skladu sa aktuelnim zakonom.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović-Marković, kazala je da nema aposlutno nikakvu dilemu da aktuelni tužioci moraju da odu, ali i istakla da ako to bude urađeno na način koji nije legitiman, posljedice mogu biti katasrofalne.

"Do ove debate smo došli zbog pritiska javnosti. Ne smijemo kao društvo da dozvolimo da se sa svakom promjenom vlasti mijenjaju tužioci. Valjda sada treba da postavimo temelje neke nove Crne Gore. Zato je važno da se ovakve stvari ne rade iza zatvorenih vrata", kazala je Ćalović-Marković.

Ona je ocijenila da je pametnije ne žuriti, sačekati i pola godine ako treba pa obaviti "reformu ljudski“.

Dekan Fakulteta za evropske i državne studije prof. dr Đorđije Blažić rekao je da je reforma neophodna u svim državnim institucijama, a ne samo u tužilaštvu.

"Problemi su i normativni i institucionalni ali ponajviše kadrovski. Mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ – Specijalno državno tužilaštvo. Kad pogledate Tužilački savjet on nema status. Zato imamo TS koji je u bestežinskom stanju, jer tužioci ne mogu da vrše druge funkcije. I u Inspekcijskom nadzoru imamo odstupanje od zakona. Karakteristika svih inspekcija je autoritativnost, a mi imamo pravosudnu inspekciju koja je ništa, i bolje da je nema. I taj dio i te kako mora da se usaglašava", kazao je Blažič.

Izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, kaže da je zadovoljan što se odustalo od prvobitnog koncepta tužilačkih zakona koje je VK ocijenila negativnom ocjenom.

"Zabrinjava me teza koja se čuje iz vladajuće većine, da nismo dužni da prihvatimo sve preporuke VK, jer smo suverena zemlja. Ako se opredijelimo za taj scenario, moraćemo se suočiti sa teškim političkim posljedicama", ocijenio je Vujović.

Ključni prioritet, prema njegovim riječima, treba biti da se postigne dogovor između vlasti i opozicije da se izglasa VDT.

"Apelujem da se postigne široki društveni konsenzus", poručio je Vujović.

Politička prepucavanja

Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić rekao je da nema riječi da su se izmjene Zakona o državnom tužilaštvu radile iza zatvorenih vrata.

"Nikada nismo imali legitimniji proces. Nije tačno da nije bilo rasprave o ovome. Mi govorimo godinama o promjenama u tužilaštvu. Ovdje je riječ o čisto političkom pitanju", smatra Milačić.

Ključna je stvar, istakao je, hitnost.

"Dobili smo zadatak od naroda da reformu uradimo što brže, a mi se bavimo normativnim stvarima i tehničkim pitanjima. Legitimno je naše pravo da preuzmemo odgovornost i nema nikakvih problema sa legitimitetom", istakao je Milačić.

U cilju hitnosti je, kako je kazao, Prava Crna Gora protiv toga da Vlada predloži zakon, već da to treba da urade poslanici.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković kazao je da su na sceni apsolutna kršenja procedura.

"Mi ne znamo o čijem prijedlogu raspravljamo danas, jer ga nije predložio nijedan Ustavom propisan predlagač. Raspravljamo o nekom, maltene, privatnom dokumentu", naveo je Zeković.

Dodao je da, iako se ovaj zakon naziva "Dritanov zakon“, zapravo riječ o DF-ovom, odnosno Mandićevom (Andrija) zakonu.

"Vi ste samo izvršilac njihovih radova", rekao je Zeković Abazoviću i naglasio da je SDP voljan da bude dio većine za izbor VDT u punom mandatu, po postojećem zakonu, kao i da se ta većina može dobiti i bez DPS-a i DF-a, ali da treba voditi dijalog kojeg ne da nema, nego nema ni njegove simulacije.

Marta Šćepanović iz Demokratske partije socijalista ocijenila je da je namjera ovih izmjena jasna, a to je da se izvrši politički uticaj na tužilaštvo.

"Nije unapređenje zakonskih odredbi ako se stvara prostor za klasičnu politizaciju. To je nešto za šta ste se i vi zalagali, a građani nisu za vas glasali da sada ignorišete Venecijansku komisiju", rekla je Šćepanović obraćajući se Abazoviću.

Ovakav zakon je, prema njenim riječima, normativno nazadovanje.

"Mislim da je neophodan dijalog, prije svega u parlamentu, oko izbora VDT i članova Tužilačkog savjeta i tu je ključ svega. Ovakav pristup je izbjegavanje dijaloga da bi se sprovela politizacija", smatra Šćepanović.

I član Predsjedništva Bošnjačke stranke (BS), Mersudin Gredić, ocijenio je da predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, aktuelna vladajuća većina želi ostvariti politički uticaj na tužilaštvo.On je istakao da je za BS to neprihvatljivo i dodao da sva zakonska rješenja treba da budu usaglašena sa VK i međunarodnim partnerima.Abazović je ocijenio da su i ova i prethodna debata bile od izuzetne koristi, kao i da su primjedbe, naprimjer, v. d. VDT-a Ivice Stankovića bile vrlo konstruktivne, kao i da je veći dio njih bio prihvatljiv za parlamentarnu većinu.- Niko do sada nije rekao da promjene u tužilaštvu nisu neophodne, sporni su samo modaliteti, a o tome moramo da se dogovorimo kao društvo - istakao je Abazović.

Nema rješenja "preko koljena“

Profesor Nebojša Vučinić kazao je da je ovo veoma složeno pravno, ustavno-pravno i političko pitanje koje se ne može „rješavati preko koljena“.

On je kazao da je očekivao od ove Vlade da ovo pitanje bude na dnevnom redu u januaru, i da je do sada završeno, kao i zakon o porijeklu imovine, s obzirom na predizborna obećanja.

Govoreći o izmjenama i dopunama zakona o Državnom tužilaštvu, on je naveo da je „ovo za gašenje požara“ i da se radi o iznuđenim, urgentnim mjerama.

Vučinić smatra da tužilaštvo, nažalost, u prethodnom periodu nije radilo svoj posao kako treba, u određenom dijelu svoje nadležnosti.

Svrha VK, kako je naveo, je da omogući da sve pravne promjene budu u skladu sa konceptom vladavine prava.

"Ne smijemo sebi da dozvolimo luksuz da pređemo preko prijedloga VK, iako ne moramo sve da prihvatimo", kazao je Vučinić.