Od 17 opština u kojima hara bijela kuga, 11 je sjevernih, a jedini grad u kojem je broj rođenih veći od umrlih je Rožaje.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1% veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata da je priraštaj negativan.

Sagovornici Dana ukazuju da se nova vlast mora okrenuti spasavanju sjevera, ali na održiv način. Mojkovčanin Ilija Stanić, mladi poljoprivrednik, kaže da je u pitanju regija koja iako ima ogromne resurse ostaje bez populacije zbog urbanizacije društva i stereotirta da grad pruža veće mogućnosti za život.

Naglašava da se u selu, kao i poslije rata, mora raditi neprestano.

Stanić se bavi poljoprivredom i nada se da će i kod nas prije ili kasnije doći vrijeme kao u Švajcarskoj da će selo biti vrednije od grada.

Loša infrastruktura, zatvaranje fabrika i uništavanje sela su razlozi zbog kojih građanski aktivista iz Kolašina Vasilije Ivanović smatra da sjever odumire.

Bjelopoljac Radovan Rakočević navodi da, osim posrnuća privrede, sjever karakteriše veliki nedostatak radnih mjesta i loša socio-ekonomska situacija.

Prema riječima Zarije Pavićevića iz organizacije Alternativa Crne Gore, velika nesreća je što svaki gradonačelnik u toj regiji sanja da se preseli u Podgoricu, pa nema ni entuzijazma ni nade da razvija taj region.

"Bijela kuga u sjevernim opštinama vlada, jer se u sredini gdje je prosječna plata 300 eura ne može planirati porodica. To nije dovoljno da jedna osoba preživi i ima valjane uslove za život, a kamoli četvoročlana familija. I traganje za boljim životom pod tim uslovima je sasvim opravdano i legitimno. Da bi broj stanovnika sjevera i Crne Gore rastao, svaka porodica mora da ima bar troje djece! Kod nas se na to gleda kao na stvaranje sirotinje, a ne na stvaranje porodice", navodi Pavićević.