Po podacima Savezne agencije za zapošljavanje na kojima se zasnima odgovor Savezne vlade, većina pogođenih su ljudi koji su imali takozvani mini-posao. Oko 526.000 tako zaposlenih je ostalo bez posla, plus 477.000 ostalih zaposlenih koji podliježu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje, piše Dojče vele (DW).

Za ovu statistiku, poređeni su podaci o tržištu rada od marta do septembra 2020. sa podacima za isti period iz prethodne, 2019. godine. Za posljednja tri mjeseca 2020. godine, Zavod za zapošljavanje pozvao se na procjene.

Gubitak posla bio je najočitiji u ugostiteljstvu i među zaposlenima u hotelima. Ovdje je posao izgubilo oko 398.000 zaposlnih, uključujući i one s mini-poslom.

Korona je koštala i oko 128.000 radnih mjesta zaposlene u prerađivačkoj industriji, prije svega u metalskoj i elektro industriji. Međutim, Savezna vlada je istakla da je ova industrija zahvaćena strukturnim promjenama i to prije izbijanja pandemije.

Oko 78.000 radnih mjesta izgubljeno je u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije.

Savezna vlada je pokušala da ograniči ekonomsku štetu i smanji gubitak radnih mjesta kroz finansiranje takozvanog skraćenog radnog vremena. Savezna agencija za zapošljavanje je saopštila da je u prvoj godini pandemije u tu svrhu isplatila 22,1 milijardu eura.

Poređenja radi, u prethodnoj 2019. godini to je bilo 157 miliona eura, a tokom ekonomske i finansijske krize 2008. i 2012. godine, ukupno 8,5 milijardi eura.

Na vrhuncu krize korona oko šest miliona zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.

U međuvremenu se taj broj znatno smanjio. Prema račinici Instituta za ekonomska istraživanja IFO, prošlog mjeseca je 2,7 miliona ljudi bilo na skraćenom režimu rada, što je oko 8,0 odsto zaposlenih koji podliježu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje. U februaru je stopa iznosila 8,7 odsto.

I dalje je posebno pogođeno ugostiteljstvo. U martu je udio zaposlenih iz ove branše na skraćnom radu bio 50,8 odsto, piše DW.