"To je sistemski problem na koji godinama upozorava i Evropska komisija u svojim izvještajima, a koji najslikovitije odražava demokratsku razvijenost Crne Gore. Zbog toga, Vlada će se zalagati prvenstveno za apsolutnu primjenu, ali i promjenu zakonodavnog okvira koji uređuje medije”, naveo je Abazović.

Abazović je u saopštenju, istakao da je neophodan ozbiljan rad na rješavanju potreba novinara, fotoreportera, snimatelja, ali i svih drugih zaposlenih u medijima.

"Prvenstveno mislim na visinu zarada, koje su u medijskog sferi, s ozbirom na ozbiljnost i odgovornost koje taj posao nosi sa sobom, zaista neprihvatljivo niske. To je problem koji za sobom vuče mnoštvo drugih problema, poput kršenja Etičkog kodeksa i nepostojeće samoregulacije u medijima. Svako ko obavlja svoj posao predano i profesionalno treba da bude adekvatno za to i plaćen”, naglasio je Abazović.

Novinarstvo u Crnoj Gori je, tokom decenija, mnogo puta bilo na meti mnogih paradržavnih i kriminalnih struktura, podsjeća potpredsjednik Abazović, napominjući da su posljedice toga ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista "Dan", Duška Jovanovića, pokušaj ubistva novinarke "Vijesti" Olivere Lakić, napadi na istraživačkog novinara Tufika Softića, hapšenje istraživačkog novinara Jova Martinovića, ali i neki od najsvježijih – poput napada na glavnog urednika nedjeljenika Monitor Esada Kočana.

"Najegzaktniji primjer nemanja medijske slobode je Javni servis, jer je, još uvijek, u službi određenih struktura bivšeg režima. Da i ne govorimo o mnoštvu drugih, svakodnevnih pritisaka i zastrašivanja kroz koje prolaze novinari u Crnoj Gori, a o kojima se ćuti, jer se, nažalost, doživljavaju kao normalnost. Zato ćemo inicirati da se u izmjene Krivičnog zakonika uvrsti i ona u dijelu pooštravanja kazni za napade na novinare, snimatelje i fotoreportere, ali i, nakon što je nedavno izabran Savjet RTCG-a, pokrenuti prijeko potrebne reforme u Javnom servisu”, poručio je Abazović.

Kako je dodao, medijima u Crnoj Gori mora biti omogućen nesmetan rad, u adekvatnim uslovima, uz potpunu slobodu izražavanja koja se, prema odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, može ograničiti samo ako je tako nešto propisano zakonom, zasnovano na legitimnom cilju i neophodno u demokratskom društvu.

"To je nešto na čemu država Crna Gora, na svom putu evropskih integracija, mora insistirati. Na kraju, želim da se zahvalim svim odgovornim i savjesnim medijima koji, i pored teških okolnosti, svojim radom neumorno doprinose da Crna Gora bude bliže evropskoj zajednici naroda, i da im kažem da će Vlada Crne Gore, dok god budem njen činilac, raditi na tome da sloboda medija ne bude nešto za šta se samo deklarativno zalaže jednom godišnje, već istinski implementirana vrijednost u našem društvu”, zaključio je Abazović.