U dokumentu u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integrisanje Zapadnog Balkana u političke, bezbjednosne i ekonomske interese EU predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.
U dokumentu "Non pejper: Pojačano angažovanje EU na Zapadnom Balkanu" koji je Spoljnopolitička služba EU (EEAS) proslijedila za sastanak navodi se da proces evrointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati.
Piše i da dvije zemlje moraju da "povećaju dinamičnost svog reformskog programa, posebno u pogledu vladavine prava i uprave, i konsoliduju svoju geopolitičku orijentaciju".
Dalje se navodi da Srbija i Kosovo, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, treba da iskoriste priliku da postignu sveobuhvatni sporazum o normalizaciji jer nema vremena za gubljenje.
Navodi se i da po hitnom postupku potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.
"Kosovo treba da preduzme odlučne reformske napore na sprovođenju SSP i napretku dijaloga koji podržava EU kako bi mu se omogućio dalji napredak na evropskom putu", navodi se u radnom dokumentu.
Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja "pomjeri" od Dejtona do Brisela.
Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada treba što prije treba početi pristupne pregovore sa tim zemljama.
U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti.
Takođe se ukazuje da je snažno prisustvo EU najbolji način da se spriječi okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija sa misijama/ambasadama/delegacijama EU.
Navodi se i da članice EU treba da se dogovore da unaprijede saradnju sa regionom oko osnovnih bezbjednosnih pitanja "sa više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou".
Kako se dodaje, ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora bezbjednosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regionu u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.
"Članice EU moraju da imaju posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju sa partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organizovanog kriminala i nelegalne trgovine", navodi se.
U dokumentu se navodi i da nova američka administracija namjerava da radi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu i dodaje da se, uz promovisanje angažmana NATO u regionu, spoljna politika SAD zasniva na pretpostavci da će EU konsolidovati jedinstvo Evrope i integrisati Zapadni Balkan.
"SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku ali takođe očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju", navodi se.
Navodi se i da se, uprkos opredijeljenosti za evrointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća duboko razočaranje u proces proširenja.
To je posledica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Savjeta iz marta 2020. o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore implementacije ključnih prioriteta BiH i SSP na Kosovu, kao i neizvjesnosti oko dijaloga Beograda i Prištine.
Navodi se i da je glavni izazov sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU da podrži potrebne reforme.
"Važno je zadržati najviši nivo političkog angažmana u regionu, osloboditi zajednički potencijal, raditi kao pravi partneri na globalnim izazovima i zajedno uobličavati zajedničku budućnost u EU kroz hitne i konkretne akcije", navodi se, pored ostalog, u dokumentu.
Takođe se navodi da će ekonomski i demografski efekti pune integracije regiona biti daleko manji nego kod prethodnih proširenja BDP Zapadnog Balkana je manji od 1 odsto BDP EU a populacija je oko 4 odsto populacije Unije. Medjutim, geopolitička korist za EU će biti značajnija, navodi se dalje.
Podsjeća se da su značaj Zapadnog Balkana i jasnu evropsku perspektivu regiona u potpunosti i nedvosmisleno više puta potvrdili Savjet, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i članice bloka na samitima EU-Zapadni Balkan u Sofiji i Zagrebu 2018. odnosno 2020.
Beta
Komentari