On je na konferenciji za medije u Briselu poručio da Crna Gora doprinosi izgradnji stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Stoltenberg je pozdravio to što Crna Gora povećava izdvajanja za odbranu.

“Kako NATO može da računa na Crnu Goru, tako i Crna Gora može da računa na NATO”, poručio je Stoltenberg,prenosi RTCG.

Komentarišući odluku Ministarstva odbrane da ne pošalje dodatne vojnike u KFOR misiju ove godine, Stoltenberg je rekao da je KFOR važna misija, bazirana na jasnom mandatu UN.

"KFOR pomaže da se obezbijedi sigurnost svim zajednicama na Kosovu i da se obezbijedi sloboda kretanja za sve one koji žive tamo. Naravno to je nacionalna odluka, da li da pošalju vojnike i trupe u misiju KFOR ili ne. To je odluka koju mora da preduzme svaki saveznik. Ja ću da pozdravim doprinos Crne Gore KFOR-u jer će to da bude podrška važnom radu KFOR-a, pomoći će da se obezbijedi mir i stabilnost na Kosovu i u širem regionu, a za Crnu Goru to će biti način da se pomogne stabilnosti susjedstva i zajednički rad sa saveznicima u KFOR misiji", rekao je Stoltenberg.

Đukanović je istakao da se Crna Gora raduje što NATO nastavlja da sa velikom pažnjom prati stanje na Zapadnom Balkanu (ZB) i da iskazuje politikom otvorenih vrata spremnost  da dalje širi euroatlansku zonu u našem regionu.

"U tom kontekstu, veoma smo snažno prijem Sjeverne Makedonije u članstvo u NATO, zatim napredak u procesu partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom, i vjerujemo da će se sa takvom politikom dalje nastaviti što će samo doprinositi čvršćoj regionalnoj stabilnosti i učvršćivanju stabilnosti u euroatlanskoj zoni. U skladu sa ovim ocjenama želim da potvrdim da je Crna Gora potpuno spremna da realizuje sve preuzete obaveze  iz svog Nacionalnog plana i da aktivno participira u ravnomjernom podnošenju tereta finansiranja NATO-a. Želim da Vam potvrdim da smo da do 2024. godine, kao što smo preuzeli obavezu našim Nacionalnim planom, ispunimo obavezu  izdvajanja 2% GDP za potrebe odbrane i vojske, a takođe sa zadovoljstvom da kažem da smo već tokom 2020. godine dostigli 20% izdvajanja za modernizaciju i prema našem planu taj podatak će se potvrditi i u ovoj godini, i nastavićemo da i dalje izdvajamo predviđeni procenat za modernizaciju našeg sistema odbrane i vojske", kazao je Đukanović.

Potvrdio je da je najvažniji dio današnje pažnje bio je usredsređen na nastavak saradnje NATO-a sa zemljama ZB u cilju učvršćivanja stabilnosti i dostizanja evropskih i euroatlanskih ciljeva.

"Drago mi je da u potpunosti dijelimo ocjene o ugrožavanju evropske i euroatlanske orjentacije ZB kroz penetriranje određenih političkih interesa zemalja čiji vrjednosni sistem i čiji su ciljevi suprotstavljeni evropskom i euroatlanskom savezu. To nažalost veoma ozbiljno prijeti ne samo budućnosti ZB, nego rekao bih, i današnoj stabilnosti. To je nešto na što sam želio da dodatno skrenem pažnju iako nijednog trenutka ne sumnjajući da je ZB na monitoru NATO-a i da s pažnjom pratite sve što se događa, ali želio sam da sa Vama podijelim nešto što je vrlo živo, vrlo svježe iskustvo Crne Gore. S obzirom da je naš utisak da se sa takvom destruktivnošću nastavlja, smatrao sam da je potrebno da kroz ovaj razgovor i kroz današnje razgovore sa evropskim partnerima pokušam da podstaknem dodatnu mobilizaciju kako bi region ZB zaista doživjeli kao jedan teren koji treće zemlje pokušavaju da iskoriste kao pristupni teren za destrukciju Evrope i NATO-a. Mislim da je to predmet naše zajedničke odgovornosti, zbog toga je jako važno da uz ono što do sada radmo pojačamo napore kako bi obezbijedili i učvrstili stabilnost našeg regiona i stvorili uslove da naše zemlje na ZB mogu da se nesmetano kreću svojim putem strateškog cilja, do usvajanja evropskog sistema vrijednosti  i punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU) i u NATO-u.

Ubijeđen sam da je to najbolji mogući izbor za sve zemlje našeg regiona, i ubijeđen sam da uprkos izazovima sa kojima se sada suočavamo, kroz još intezivniju saradnju  našeg regiona sa NATO, sa EU i kroz još intezivniju zajedničku posvećenost NATO i EU, Zapadnom Balkanu možemo obezbijediti taj cilj, možemo učvrstiti evropsku i euroatlansku stabilnost na ZB", istakao je Đukanović.

Crna Gora, prema njegovim riječima, ostaje zemlja koja će i dalje veoma posvećeno, veoma uvjereno nastaviti sa proocijom euroatlanskih vrijednosti u našem regionu.

Slanje vojnika na Kosovo odgovornost CG

Odluku o slanju vojnika u misiji KFOR na Kosovu mora donijeti crnogorski Parlament, a procedura je takva da inicijativu pokreće Ministarstvo odbrane, kazao je Đukanović.

"O tome mišljenje daje Savjet za odbranu i bezbjednost kojim ja predsjedavam, a nakon toga finalnu odluku donosi crnogorski Parlament.

Šta ja mislim o svrsishodnosti pojačane participacije. Dakle, mislim da je to apsolutno odgovornost Crne Gore. Crna Gora je članica NATO-a, članica NATO-a iz tog regiona. Dakle, dvostruko odgovornija za stabilnost regiona Zapadnog Balkana od drugih zemalja koje su u istom statusu članice NATO-a i naravno mnogostruko zainteresovanija za tu stabilnost. Zato mislim da treba pažljivo pristupiti tom pitanju kao što je Generalni sekretar kazao. Mi smo sada završili i svoju posljednju rotaciju u Avganistanu, imamo jedan broj obučenih vojnika koji su i na primjeru Avganistana pokazali svoju zainteresovanost za učešće u misijama NATO-a. Nemam nikakve sumnje da ta zainteresovanost postoji i kada je u pitanju Misija KFOR-a. Dakle, ne postoji nijedan ozbiljan razlog zbog čega Crna Gora ne bi pojačano participirala u KFOR-u. Znate da je to bio i politički stav prethodne Vlade i da sam i sam nekoliko puta govorio u prilog takvoj odluci", kazao je Đukanović odgovarajući na pitanje Pobjede.

Kolebanja su ističe političke prirode.

"Kolebanja pokušavaju da učvrste oni koji su protivnici nezavisnosti Kosova, koji i dalje smatraju da je to bila greška i koji pokušavaju da vrate točak istorije unatrag. Ja mislim da je to, naravno, nemoguća misija i da ne treba povlađivati toj retrogradnoj politici. Mislim da treba naravno čuti njihovo mišljenje, ali da Crna Gora kao članica NATO-a treba da odgovorno pristupi proceduri i po mom uvjerenju donese odluku o pojačanom učešću u misiji KFOR-a", istakao je predsjednik Crne Gore.

Curenje bezbjednosnih NATO podataka u Crnoj Gori ne utiče na odnose sa Alijansom

Đukanović je odgovarajući na pitanje RTCG-a oko curenja ovjervljih podataka NATO-a, kazao da je nakon završetka parlamentarnih izbora nova parlamentarna većina svojim sporazumom potvrdila odgovornost da slijedi strateški državno-politički kurs Crne Gore i da poštuje preuzete obaveze.

"Kako to izgleda u praksi, svjedoci smo tome, ima izvjesne nedoslednosti, ima izvjesnog nesnalaženja. Sastavni dio toga je i ovaj problem na koji ste Vi podsjetili, dakle, koji se tiče bezbjednosti NATO podataka. Kao što znate povodom toga država Crna Gora je pokrenula i postupak ne samo političke, nego i pravne odgovornosti. Ne vjerujem da je to završen proces, mislim da će se taj proces nastaviti. Ono što je izvjesno da politička odgovornost za taj propust postoji i da se sa njom mora suočiti Vlada i premijer. Da li to ugrožava odnose Crne Gore i NATO-a, ja mislim da ne. Mislim da i ovdje u NATO-u postoji svijest o tome da je ovo novo političko iskustvo, da danas u Crnoj Gori imamo vlast koja je svoju šansu čekala 30 godina i koja pokazuje izvjesno nesnalaženje u prvim mjesecima vršenja te vlasti. Naravno, sve manje je strpljivosti, sve manje je nerazumijevanja za eventualno ponovljene propuste. Niko nema pravo na propuste u obavljanju tako odgovornog državnog posla kakav je posao vlasti u svakoj državi, posebno u državi članici NATO-a", kazao je Đukanović.

Ističe da to jeste bio politički propust.

"Po meni on treba da bude sankcionisan tamo gdje je odgovorna izvršna vlast u pitanju. Ali ubijeđen sam da to ne može dovesti u pitanje povjerenje koje NATO ima prema Crnoj Gori i ubijeđen sam da u Crnoj Gori i dalje postoji veoma snažan politički pokret trenutno u opoziciji, veoma intenzivnoj opoziciji, ali dominantan u društvu koji neće dozvoliti da Crna Gora napusti svoj strateški kurs evropske i evroatlantske politike", zaključio je Đukanović.