Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i neke druge zdravstvene ustanove rade na tome, ali dok se smjernice ne sastave svako ko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim ljekarom.

Naime, simptomi su različiti i nalik su drugim bolestima pa ni ljekarima nije lako da ih precizno definišu

Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da kovid-19 može zahvatiti gotovo svaki tjelesni organ, ali ne znaju uzrokuje li simptome dugog kovida direktno virus ili su oni posledica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi.

Ovo je desetak poznatih načina kako na pacijente može uticati dugi kovid:

Magla u glavi – svaki peti pacijent iskusio je ‘maglu u glavi’ šest mjeseci nakon preboljelog kovida i to nezavisno od toga da li je bio hospitalizovan ili nije. Pokazala je to meta-analiza 51 studije o kovidu. Magla u glavi se pojedincima kao skup simptoma različito manifestuje. Najčešće je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tokom razgovora.

Umor – Šezdeset odsto hospitalizovanih pacijenata osjeća umor u mišićima i slabost i šest mjeseci nakon kovida, pokazala je opsežna kineska studija. I prethodno spomenuta magla u glavi i umor odlike su sindroma hroničnog umora.

Problemi sa spavanjem – svaki peti pacijent ima problema sa spavanjem šest mjeseci nakon bolesti, takođe je pokazala meta-analiza 51 studije.

Kratkoća daha i uporan kašalj – ovo su uobičajeni simptomi koji se javljaju od mjesec dana do pola godine nakon preležanog kovida, pokazala je studija sprovedena na 73.000 američkih ratnih veterana.

Srčani problemi – lupanje srca i aritmije takođe su uobičajeni simptomi šest mjeseci nakon kovida, pokazala je ista studija. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od razvoja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka pola godine nakon bolesti.

Neurološki simptomi – od njih pati trećina pacijenta koja se nose s dugim kovidom. U njih spadaju i poremećaji raspoloženja poput tjeskobe i depresije.

Gubitak mirisa – u otprilike trećine onih koji su s kovidom izgubili osjećaj mirisa, on se nije vratio tokom dva ili više mjeseci, pokazala je manja američka studija.

Probavni problemi – po jednoj kineskoj studiji, više od 40 odsto hospitalizovanih pacijenata tri mjeseca nakon primarne infekcije osjećalo je probleme s gubitkom apetita, mučninom, želučanim refluksom i dijarejom.

Pritisak u grudima i bol u zglobovima – ovo je najčešći problem jer se javlja u 90 odsto osoba koje pate od dugog kovida, pokazala je studija objavljena u decembru. Nekima od njih simptomi su trajali i do sedam meseci.

Dijabetes i bolesti bubrega – po studiji sprovedenoj na američkim ratnim veteranima, dugi kovid nosi 39 odsto veći rizik od razvoja dijabetesa tokom šest meseci nakon infekcije. Povišen je rizik i od razvoja akutne bolesti bubrega.

Ostali simptomi – pacijenti koje muči dugi kovid prijavili su i ostale simptome koje naučnici još nisu potvrdili većim studijama, a radi se o značajnijem gubitku kose, kožnom osipu, neurednim i bolnijim menstruacijama ili o tinitusu (zujanju u ušima).