Oko 14.50 po srednjeevropskom vremenu bitkoin je mijenjan za 29.590 dolara, što je pad od 9,25 odsto. Ta vrlo nestabilna kriptovaluta i dalje vrijedi 2,2 odsto više nego na početku godine, ali joj je vrijednost pala za 54 odsto u odnosu na njen istorijski maksimum postignut sredinom aprila. Tada je bitkoin vrijedio 64.870 dolara.

"Zabrinutost zbog zatezanja mjera kineske vlade i strah da će prihvatanje bitkoina i drugih kriptovaluta biti odloženo zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, vrši pritisak na tržišta“, rekao je jedan analitičar.

Kineska vlada vodi aktivnu kampanju za kočenje industrije "rudarenja“ bitkoina, kako tržište naziva računarske transakcije sa kriptovalutama.

Prema bivšim proizvođačima kriptovaluta, snabdjevači energije u kineskoj provinciji Sečuan dobili su naređenje da na jedno vrijeme prestanu da snabdijevaju strujom te kompanije.

Od kraja 2020. bitkoin je sve više privlačio interese institucionalnih ulagača, od banaka na Vol Stritu do industrijskih grupa kao što je proizvođač električnih automobila Tesla.

Pored toga su neki pojedinačni investitori vidjeli u kriptovalutama dobar način da plasiraju dio svoje ušteđevine akumulirane tokom pandemije.

Kao rezultat toga, tržište kriptovaluta, gdje je bitkoin i dalje daleko najveći, poraslo je dok nije dostiglo gotovo 2.500 milijardi dolara sredinom maja.

Međutim od tada, pored sve čvršćeg kineskog stava bitkoin trpi kritike zbog velike upotrebe struje.

Multimilijarder Ilon Mask, koji obično hvali kriptovalute i koji je investirao dio imovine grupe Tesla u bitkoin, objavio je da njegova električna vozila neće više moći da se kupuju za kriptovalute dok se ta industrija ne okrene više ka obnovljivim izvorima energije.