Zbog broja mutacija koronavirusa, naučna nomenklatura je suviše konfuzna za komunikaciju sa širom populacijom, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija nedavno reagovao tako što je dodijelio grčka slova najvažnijim novim sojevima. Soj koji se prethodno zvao B.1.617.2, „indijski soj“, „dupli mutant“ itd. sada je dobio ime „Delta“, navodi Babić u publikaciji „Nauka u Srbiji“.

Babić ocjenjuje da je Delta soj mnogo infektivniji od prvog soja virusa.

„Kod početnog soja kovida, svaka zaražena osoba je zaražavala otprilike oko dvije druge. Rane procijene ukazuju da će čovjek zaražen Delta sojem zaraziti oko pet do osam drugih“, navodi on.

Takođe, dodaje on, Delta soj vjerovatno proizvodi značajno težu bolest.

„Iako je potrebno još podataka, i kvalitetnijih, preliminarne brojke kažu da Delta soj uzrokuje do 85 odsto više hospitalizacija kod nevakcinisanih, kada se uzme u obzir starost oboljelih“, ističe on.

Dodaje da su registrovani novi simptomi, ali da njihova učestalost još nije potvrđena.

„Za razliku od prethodnih sojeva, za Deltu je prijavljen niz novih simptoma: gubitak sluha (ponekad, izgleda, trajan), veoma ozbiljni gastrointestinalni problemi, a u rijetkim slučajevima i periferne gangrene usled potpune blokade kapilara mikrotrombima. Na sreću, ovo nije znak promjene u mehanizmima koje virus koristi, samo se radi o povećanju efektivnosti i brzine infekcije“, navodi Babić.

Babić kaže i da preliminarni podaci ukazuju da Delta u značajnoj mjeri ignoriše imunitet od prethodne infekcije.

Podaci su, međutim, veoma slabi i moja procjena je da je situacija u stvari bolja nego što trenutno izgleda“, kaže dr Babić.

On dodaje da Delta varijanta takođe smanjuje efektivnost vakcina. Efektivnost Pfizer-BioNTech vakcine protiv zaraze je smanjena na oko 80–90 odsto, AstraZeneca vakcine na oko 60–65 odsto, Johnson&Johnson (procjena) 55–60 odsto. Za Sinopharm nema dobrih podataka, ali se očekuju slični padovi, ukazuje Babić.

„Delta varijanta se i dalje razvija. U gornjoj listi možete primijetiti i spominjanje Epsilon varijante, koja nije još na listi zabrinjavajućih varijanti, ali sadrži niz mutacija koje smanjuju efektivnost antitijela, kako od prethodno preležane bolesti, tako i od vakcinacije. Epsilon soj nije na većini lista zato što nema tako snažnu infektivnost kao Delta, bar za sada. No, ovdje je pomenut kao primjer: promjene prisutne u Epsilon varijanti mogu da se pojave i u Delti“, kaže Babić.

Kako jednu ključnu dobru vijest Babić ističe da se vakcine ipak dobro drže protiv Delte.

„Iako opada sposobnost vakcina da se odupru samoj zarazi, one i dalje sprječavaju većinu ozbiljnih oblika bolesti kod većine primalaca. Pfizer-BioNTech vakcina pokazuje 96 odsto zaštitu protiv teških oblika bolesti, AstraZeneca oko 92 odsto, J&J (procjena) 85–90 odsto. Za Sputnik se očekuje slična efikasnost kao za AstraZeneca“, navodi on.

Kako vrijeme prolazi, dodaje Babić, sve su manje šanse da će biti potrebne česte dodatne doze.

„Moje predviđanje (lično mišljenje i procjena, ne čvrsta naučna informacija) jeste da će možda biti jedna booster doza protiv mutanata i da će onda dodatne doze ići možda jednom na deset ili dvadeset godina, a moguće je i da većini neće biti potrebne sve do starosti“, kaže Babić.

Navodi da obuhvat vakcinacijom u našim krajevima ide ka 40% što nije ni blizu dovoljnom nivou imuniteta koji je potreban da se zaustavi virus nivoa zaraznosti kakav ima Delta.

"Zaustavljanje i prava kontrola epidemije za nešto toliko zarazno zahtijeva imunizaciju preko 90% populacije. Ta cifra izgleda nedostižno, pogotovo u svijetlu horor priča o vakcinama sa društvenih mreža. Nevjerovatno je gledati ljude kako slijepo vjeruju u te priče bez pokušaja provjere. Svaki slučaj nekoga ko umre ili se razboli nakon primanja vakcine se prenosi i predstavlja kao dokaz svjetskih zavjera — iako možete naći iste takve nagle smrti i oboljenja i u nevakcinisanoj populaciji, kroz cijelu istoriju.

Istovremeno, u državama i mjestima u kojima je ogromna većina ljudi primila vakcinu, nema bolnica koje su odjednom prepune „žrtava vakcine”. Život se nastavlja normalno. Poznate nuspojave vakcina su veoma rijetke i čak i u najranjivijim populacijama su i dalje u prosjeku neuporedivo manje opasne nego infekcija virusom", piše Babić.

Šta ova situacija znači za budućnost?

Nisam prorok, ali mogu da ponudim pretpostavku. U narednim mjesecima, vakcinisani ljudi će nastaviti da žive svoje živote, a kovid će nastaviti da udara u nevakcinisanoj populaciji (pogotovo kada stignu Delta i njeni potomci u punoj snazi). Neki od ljudi koji se boje vakcine će polako promijeniti mišljenje. Drugi neće htjeti vakcinu ni po koju cijenu i takvi će prije ili kasnije dobiti virus. Većina će preležati, često bez većih problema, i reći će nakon toga „Eto, vidiš, nije mi ni trebalo da se bodem, nije to ništa.” Manji broj će imati težak oblik bolesti, posledice, ili će umrijeti; oni (ili njihove porodice) onda će možda promijeniti mišljenje, ali prekasno.

*Članak je izrađen uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u sklopu projekta Doprinos imunizaciji protiv koronavirusa građana sjevera Crne Gore „Bolje spriječiti nego liječiti“. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.